Prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje za osnovne životne potrebe troši oko 93,5 tisuća kuna! No taj prosjek kao i svi drugi skriva velike razlike u standardu građana jer šest od deset hrvatskih obitelji troši manje od spomenutog prosjeka, piše u nedjelju Večernji list.
Pokazalo se da deset posto najsiromašnijih kućanstava, gotovo njih 150 tisuća, živi s manje od 20 tisuća kuna godišnje, odnosno 1600 kuna mjesečno. Većinu čine samačka kućanstva.
S druge strane, deset posto najbogatijih kućanstava troši više od 210 tisuća kuna godišnje, odnosno 17.500 kuna mjesečno. To su bile gotovo tri prosječne neto plaće u analiziranoj godini, pokazuje ovaj tjedan objavljena Anketa o potrošnji kućanstava tijekom 2019. godine Državnog zavoda za statistiku.
Takva se anketa provodi svake dvije godine, gdje izabrane obitelji svakodnevno bilježe svoje troškove, i prema njoj je prosječna potrošnja kućanstava od 2017. do kraja 2019. porasla oko 11 tisuća kuna.
Trećina hrvatskih kućanstava, odnosno njih oko 450 tisuća, trošila je više od 100.000 kuna godišnje, druga najsiromašnija desetina kućanstava živjela je s oko 33 tisuće kuna, a treća je živjela s oko 44 tisuće kuna godišnje. Sredinu čine obitelji čija je potrošnja također ispodprosječna i iznosila je 66 tisuća kuna! U 2019. godini prosječna mjesečna neto plaća u državi bila je 6457 kuna pa je prosječno plaćeni radnik mogao zaraditi oko 77,5 tisuća kuna godišnje.
U odnosu na 2017. godinu najviše su porasli izdaci za stanovanje i energente, gotovo za petinu, i u prosjeku su se kretali oko 14,5 tisuća kuna. Slično su rasli i troškovi prijevoza (prosječnih gotovo 15 tisuća kuna godišnje), dok su izdaci za hranu skočili desetak posto i kretali su se oko 24,5 tisuća kuna.
Jedina stavka koja se u tom razdoblju nije povećavala bili su izdaci za alkohol i duhan, koji su se po obitelji zadržali na oko 2400 kuna godišnje! Zacijelo ljudi manje piju i puše, jer ne mogu pratiti poskupljenja. Udio izdataka za alkohol i duhan kod deset posto najbogatijih kućanstava je 2,3 posto njihovih prihoda, a kod 30 posto najsiromašnijih od 2,5 do četiri posto.
Struktura potrošnje po decilima otkriva da najsiromašnije obitelji glavninu svojih prihoda, od 60 do 70 posto, troše na hranu i stanovanje, i to na hranu od 32 do 40 posto te na stanovanje od 20 do 30 posto, donosi Večernji list.
