Osim Aleksandra Stankovića, za nagradu Novinar godine koja se dodjeljuje od 1954, ocjenjivački odbor HND-a članstvu je predložio još i Josipa Bohutinskog, Natašu Škaričić i Hrvoja Šlabeka, no Stanković je dobio najviše glasova.
Glasačke listiće poslalo je 807 članova HND-a, a Stanković je dobio 274 glas.
U obrazloženju kandidature stoji da se u Stankovićevoj emisiji Nedjeljom u 2, koja je već deset godina jedna od najgledanijih na HTV-u "pretresa sve i ništa ne zaobilazi". Autor i voditelj pritom je neumoran tragač za novinarskom istinom, društveni kroničar i žestoki kritičar političkih i društvenih zbivanja koji je često otvarao teme korupcije i organiziranog kriminala, stoji u obrazloženju.
Primajući nagradu, Stanković je kazao kako mu je pobjedu vjerojatno donijela prepoznatljivost i snaga medija u kojem radi, a da je možda netko od kolega koji su osim njega bili nominirani bio zaslužniji ponijeti tu titulu. U govoru je podsjetio na nezavidan položaj novinarske profesije te je posebno prigovorio svojoj kući, HRT-u, što nikada nije izravno prenosila dodjelu novinarskih nagrada, iako u programu ima prostora za strukovne nagrade glumaca ili glazbenika.
Milanu Gavroviću nagrada za životno djelo
Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani dodijeljena je Milanu Gavroviću koji je od 1957. radio u Vjesniku, a od 1969. na tadašnjoj Televiziji Zagreb kao komentator i urednik. Tijekom dugogodišnje karijere Gavrović je objavljivao u VUS-u, Privrednom vjesniku, Globusu, Danasu i Startu, a nakon umirovljenja 1991. nastavlja raditi u Feral Tribuneu i na radiju Slobodna Europa.
"U više od pola stoljeća svoje novinarske karijere Gavrović je pokazao da je autor koji nikad ne govori o nečemu o čemu nema temeljitu informaciju, a stil mu je jasan, privlačan i razumljiv, ali bez koketiranja s jeftinim metaforama ili zvučnim pojednostavljenjima", stoji u obrazloženju ocjenjivačkog odbora.
Prisjećajući se vremena kada su novinari proglašeni "društveno-političkim radnicima", Gavrović je kazao da je danas prisutna još veća opasnost po novinarsku struku, a to je sprega političara i vlasnika.
Nagrade pričama iz svijeta
Nagradu "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo dobili su Jerko Bakotin i Hrvoje Krešić za reportažu "Gaza - dan u najvećem zatvoru na svijetu" te za seriju tekstova s Bliskog istoka, objavljenih u Novom listu u rujnu 2009.
Istu nagradu za istraživačko novinarstvo dobio je novinar Business.hr-aJosip Bohutinski koji je svojim temeljitim, sustavnim i istraživačkim radom otkrio niz afera vezanih uglavnom uz Hrvatske autoceste.
"Mariju Jurić Zagorku" za televizijsko novinarstvo dobili su Morana Kasapović i Goran Rotim, autori vanjskopolitičkog magazina HTV-a "Paralele".
Zanimljivo je da žiri ove godine nije dodijelio istoimenu nagradu za radijsko novinarstvo jer je zaključio kako nijedan nominirani rad ne zadovoljava kriterije.
Nagrada za novinsku fotografiju "Nikša Antonini" dodijeljena je Siniši Sunari za fotografiju "Iz zatvora s ogrlicom za praćenje", objavljenu u svibnju prošle godine u Večernjem listu.
Čestitajući nagrađenima predsjednik HND-a Zdenko Duka podsjetio je i na tamnu stranu profesije među kojima su korupcija, koja vlada i u novinarstvu, monopol vlasništva, sve jeftinije novinarstvo te površne, jednostrane i često huškačke informacije, tekstovi i prilozi. Podsjetio je i na dugotrajne, a često i neuspješne, istrage o prijetnjama i napadima na novinare.
Uputio je podršku novinarima Glasa Istre "koji s punim pravom bojkotiraju novu upravu koja je list preuzela u maksimalno sumnjivim okolnostima" te podsjetio da je Skupština Međunarodne federacije novinara donijela dvije rezolucije o hrvatskom novinarstvu - jednu o HRT-u i drugu o neovisnosti novinarskih redakcija.
