Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u prošloj godini u Hrvatskoj je umrlo 53.477 ljudi, najviše od bolesti krvožilnog sustava, a zatim i od malignih bolesti.
Jedna od sve češćih bolesti je i Alzheimerova bolest. Na svjetski dan njezina obilježavanja stižu alarmantne brojke jer u Hrvatskoj ima 90 tisuća oboljelih. Kada se pribroje članovi obitelji o kojima su ovisni, njih 300 tisuća okupljenih na jednom mjestu činili bi drugi po veličini grad u Hrvatskoj.
Kroz sve sa smješkom. Njime je kroz najteže životne trenutke gurala i svoju mamu. I onda kada je ona nije prepoznala, i kada ju je tražila izgubljenu u poznatom susjedstvu, i kada ju je morala ostaviti u domu jer je Alzheimer uzeo već previše. A početkom godine uzeo joj je i nju.
"Moja mama je otišla u svojoj 70. godini. Mislim da na pragu njezinih 60-ih godina, znači vuče se to tih 10 godina su se pojavili prvi simptomi. Danas ih znam prepoznati, tada ih nisam znala. Pomisliš ma to je penzija, ma joj loš joj je dan, ma joj danas je lošeg raspoloženja", ispričala je voditeljica Tatjana Jurić.
Bolest propadanja živčanih stanica postala je suvremena epidemija. Stručnjaci upozoravaju da u svijetu svakih 7 sekundi netko oboli. U sljedećih 30 godina brojka oboljelih mogla bi se gotovo utrostručiti, jer je stanovništvo sve starije. Glavni uzrok se ne zna, a najugroženiji su stariji od 65 godina.
"Jednom sam svoju majku pronašao kako leži na leđima na pločicama u kupaonici, ono što je bilo najinteresantnije, ona je veselo žmirkala s očima i uopće nije primjećivala da se nešto njoj dogodilo, uz veliku sreću nije se pri tom padu udarila", rekao je Tomislav Huić, dopredsjednik Udruge za Alzheimerovu bolest.
Simptomi su postupan gubitak sjećanja, gubljenje stvari, nesnalaženje u prostoru, promjene raspoloženja, manjak interesa za društvo i komunikaciju.
"Što je možda začuđujuće, svi rizični čimbenici koji uzrokuju također i cerebrovaskularne bolesti, povišeni tlak, šećer povišeni lipidi", kaže Fran Borovečki iz Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.
A tjelovježba, druženje i mentalna aktivnost mogu biti od velike pomoći da do ove vrste demencije ne dođe. I tu je ključna obitelj koja bi trebala na vrijeme prepoznati da nešto nije u redu, jer što se ranije otkrije bolest napreduje sporije.
