"Živimo u sustavu nemilosrdne političke moći koji kroz mrežu korupcije, klijentizma, nepotizma i neprofesionalnosti zauzdava ljude. Prepreka je napretku zajednice i ostvarenju pojedinaca te sužava prostor drugim političkim obrascima. Kako bismo to promijenili nije dovoljno biti pošten i moralan. Takvom sustavu, pogubnom za ljude i razvoj zemlje, treba biti hrabar usprotiviti se", otkriva motive ulaska u utrku za osječku gradonačelnicu Katarina Kruhonja, jedina kandidatkinja među sedmero prijavljenih namjernika da sljedeće četiri godine vode najveći grad u istočnoj Hrvatskoj.
Premda dosad nije ulazila u politički ring, kao niti ostali s izborne liste lokalne političke platforme Možemo, pod čijom zastavom nastupaju na predstojećim izborima, u utrku su ušli jer kao pripadnici generacije koja je dopustila da dođemo u takvu situaciju osjećaju odgovornost prema mladima koji su tu promjenu već započeli.
Alternativna nobelovka
Nakon trideset godina promicanja mirotvorstva, zašite ljudskih prava i nenasilnog djelovanja, ta je međunarodno priznata društvena aktivistica odlučila iskoračiti u politički prostor i pridružiti se 'građanima političarima' novog doba koji uz svoje uobičajene poslove imaju na srcu i opće dobro. Zamišlja Osijek kao miroljubivu, organiziranu i povezanu zajednicu ljudi koji se brinu jedni o drugima, o životinjama, svome okolišu i Zemlji u cjelini, a politički sustav treba institucionalizirati te vrijednosti.
"Sustav koji je institucionalizirao dominaciju moći i pohlepe, a održava se strahom, ne može odgovoriti na današnje izazove brzog rasta ekonomske, socijalne i ekološke sigurnosti. Za to treba ojačati društveno tkivo i otpornost zajednice razvijanjem suosjećanja, suradnje i solidarnosti. Nije to utopija i idealizam. Radi se o kriznom upravljanju", samouvjerena je.
Kruhonja se tim vrijednostima rukovodila cijelog života te ih smatra i okosnicom politike. Ostvarila je brojne uspjehe i dobila vrijedne nagrade, među njima i Right Livelihood Award, poznatiju kao 'Alternativnu Nobelovu nagradu za mir' te Povelju Grada Osijeka.
Lista Možemo predvođena Kruhonjom prilikom predaje kandidacijski lista
Kao virus u sustavu
Ulazak u praktičnu politiku smatra prirodnim slijedom nakon profiliranja kroz društveno angažiran rad, učenje i osobni razvoj. Kako je u izgradnji i načinu organiziranja političke platforme Možemo prepoznala vrijednosti koje i sama zastupa, odazvala se pozivu Teodora Celakoskog, sukoordinatora Platforme, i pokrenula njezino osnivanje u Osijeku:
"I danas se, kao i '91., treba suprotstaviti nasilju; ovoga puta ne ratnom nego strukturalnom. Strukture nemilosrdne moći predstavljaju nam se i serviraju kao demokratske, a nisu. Ljudi su u strahu da će, ne ostanu li vjerni postojećem establišmentu, biti isključeni, a njihove egzistencije nesigurne. Drugi su zgađeni takvim stanjem, politiku smatraju prljavom i ne žele niti blizu ili su već otišli u Irsku, Njemačku i drugdje. Zato je bilo teško okupiti jezgru ove političke inicijative.
Nismo planirali ući u izbornu utrku sve dok nas nije bilo barem desetak. Kada smo usuglasili ključne programske odrednice, poslije Uskrsa smo se upustili u velik posao kandidature. Nitko među nama nije se dosad angažirao u političkim strankama, niti smo se otprije poznavali. Danas smo istrčali prvi kvalifikacijski krug, predali smo izbornu listu i potpise za kandidaturu."
Svjesni su kako nisu izborni favoriti, ali i da mogu iznenaditi i u Gradsko vijeće unijeti nove vjetrove. "Čini se nemogućim promijeniti rigidan i umrežen sustav autoritarnog funkcioniranja stranaka i političke prakse dominacije nad drugima. Ali nije! Kao što jedan virus može srušiti računalni sustav Pentagona, moguće je promijeniti i način funkcioniranja političkog sustava u našoj zemlji. Zato ćemo puno napraviti već ako dođemo u situaciju javno iznositi nova rješenja postojećih problema."
Grad u službi privatnih interesa
Kruhonja želi politiku kao prostor rada za opće dobro, a ne podjelu izbornog plijena u interesu političkih stranaka i pojedinaca. "Osijek može biti otvoren, zelen, transparentan, aktivan, pravedan i otporan grad. Danas to nije i mi građani trebamo vezu čak i da dobijemo žutu kantu za prikupljanje plastike. Osobno sam tri godine tražila dodjelu takve kante i kada sam se na to požalila jednom čovjeku, on mi je ponudio to srediti preko veze", ilustrira kako funkcionira sustav.
"U upravljanju gradom suprotstavljat ćemo se stranačkom kadroviranju i zapošljavanju, političkoj trgovini i ucjenama na račun općeg dobra, jer takva je praksa postala normalna. Umjesto planiranja i dogovaranja projekata u skladu s vizijom razvoja grada, nerijetko se lobira za one koje predlažu investitori, a onda odjednom taj projekt Grad predstavi kao svoj i gura ga, ponekad i očigledno na štetu javnog interesa.
Tako je skandalozno za 119 eura po četvornome metru prodao 985 m2 zemljišta u središnjem dijelu najljepšeg i najdužeg šetališta uz obalu rijeke u Europi, na kojemu je i dječje igralište. Prethodno je taj dio zelene zone izmjenama GUP iz 2008. g. preimenovan u mješovitu, na kojoj je dopuštena gradnja poslovnih i stambenih objekata pa vlasnik tu planira izgraditi hotel i polikliniku.
Katarina Kruhonja
Za takve odluke glasalo je 28 od 29 vijećnika, dakle sve je pripremljeno iza svjetala pozornice. I onda, kada se građani pobune zbog rasprodaje javnog dobra, optuže ih da su protiv razvoja grada jer da od nove zgrade neće s prozora vidjeti Dravu. Klasična zamjena teza.
Potom investitor zatraži i promjenu Urbanističkog plana tog dijela grada kako bi mogao nadograditi kat više od sada dopuštenog, a Grad formalno raspiše javnu raspravu u trajanju od tjedan, umjesto mjesec dana i to od 23. do 28. prosinca, tijekom blagdana i opće izolacije zbog divljanja epidemije. Kažu, imali su 'online savjetovanje'. Kako na web portalu Grada nisam mogla pronaći dokument o kojemu se trebala voditi javna rasprava, potražila sam ga u gradskim službama.
Niti su ga ljubazne zaposlenice uspjele pronaći ga na webu, niti je bio izvješen na oglasnoj ploči. Onda dolazi jedna i kaže da je voditelj odjela ostavio dokument na svome stolu ako bi netko od građana zatražio uvid, ali da kopiranje nije dozvoljeno. To je eklatantan primjer kako se stvari dogovaraju bez ikakvog nadzora građana nad javnim dobrom. No nakon što su se organizirali, odgodili su izmjenu Urbanističkog plana i podnijeli tužbu.
Takve stvari neće moći proći, barem ne u tišini, kada budemo u poziciji utjecati na njih. Kako god izgledalo Vijeća u novom sazivu i tko god bio gradonačelnik/ca, bit će odgovorni popraviti štetu. Važno je prekinuti s načinom izvlačenja da su to 'uradili oni prije nas'. Praksu 'tu se ništa ne može' treba promijeniti u 'kako nešto možemo učiniti'. Napokon, valja sustavno uključivati građane, struku i znanost u planiranje i odlučivanje o životu grada.
Ne pristajati na političke ucjene
Katarina Kruhonja uvjerena je da s postojećim upravnim kapacitetima Grad može biti znatno bolji servis svojim građanima:
"Uprava treba postati lako dostupna građanima, u digitalnoj i izravnoj komunikaciji. Mora im se omogućiti jednostavno pregledavanje troškova poslovanja Grada, do uvida u ugovore i identitete poslovnih partnera, praćenje postupka rješavanja njihova predmeta tako da u svakom trenutku znaju u kojoj je fazi i u kojem odjelu. Ljudski resursi u gradskoj upravi velik su potencijal i treba ih reorganizirati i opremiti alatima i znanjima kako bi s logike 'kako raspodijeliti proračun' prešli na onu 'kako puniti proračun'.
Svi govore o europskim fondovima, a posao oko njih svaljen je na mali broj zaposlenika, na jedan odjel. U tomu, međutim, trebaju sudjelovati svi odjeli. Ako to godinama uspješno rade udruge civilnog društva, onda može i gradska uprava".
Kruhonja naglašava kako se bez dodatnih troškova može postići više za žitelje Osijeka i OBŽ kada bi njihove uprave dokinule politički motiviranu nesuradnju, čak rivalitet između Grada i Županije.
"Politička praksa da 'kada sam na vlasti, ja odlučujem, a ti me opstruiraš; kada si ti na vlasti, ti odlučuješ, a ja te opstruiram ili ucjenjujem', prepreka je dobrom funkcioniranju i razvoju zajednice. Takva logika onemogućuje istinsku suradnju i stvara antagonizam između dviju upravnih razina. Na gospodarsku i ekološku neizvjesnost koja raste s klimatskim promjenama, moguće je učinkovito odgovoriti jedino zajedničkim nastojanjem na očuvanju prirodnih resursa i uspostavi održivoga kružnoga gospodarstva.
Primjer je nemilosrdne političke moći i bahatosti kada vladajuća stranka ističe da će, samo ako njezini kandidati pobijede na izborima, omogućiti ostvarenje kapitalnih projekata; dakle, samo s njima na čelu grad će dobiti novu Kliničku bolnicu, podvožnjak ili kolodvor. Tako nas ucjenjuju našim vlastitim sredstvima i drže pod stranačkom kontrolom. Jedan potpisnik naše liste rekao nam je da će, evo, za nas glasati premda bi, kada bi tako učinila većina, to značilo da Osijek neće dobiti novu bolnicu!? Treniraju nas sve da mislimo kako je to demokracija i demokratsko nadmetanje. E nije!“
Organizirala prvi poslijeratni Balaševićev koncert u Osijeku
Rođena je Osječanka. Ona, sin, kći i unuk pohađali su istu gimnaziju u Tvrđi iz koje su potekla i dva osječka nobelovca, Ružička i Prelog. Studij, specijalizaciju iz nuklearne medicine i zvanje magistre znanosti, stekla je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Za mirovni rad i aktivizam pripremala se neformalno, ali i formalno na Sveučilištu Columbia, uz mentorstva uglednih mirotvoraca poput Adama Curlea, osnivača prve katedre za studij mira u svijetu na Sveučilištu Bradford u SAD-u.
Kao liječnica u KBC-u Osijek radila je 17 godina i vodila Dijagnostički odjel nuklearne medicine kada je siguran i ugledan posao zamijenila mirovnim radom na terenu kako bi pridonijela mirnom završetku rata te pomagala u traumatičnom procesu povratka i obnovi razorenih kuća, odnosa i zajednica.
Zajedno s pok. Krunoslavom Sukićem 1992. je suosnovala Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, jedan od međunarodno isticanih primjera posvećenosti trajnom miru u ratnim okolnostima. Bili su uz prognanike, stradalnike i traumatizirane ljude, javno se odupirali onima koji su u ime domoljublja i obrane kršili ljudska prava i opravdavali ratne zločine prema sugrađanima srpske nacionalnosti. Radili su sa ženama, nastavnicima, prognanim školama i pripremali prognanike za povratak. Odupirali su se nasilnom izbacivanju ljudi iz stanova, što je masovno provodila Stambena komisija tadašnjeg Izvršnog vijeća Općine Osijek i Vojno stambena komisija, fizički boraveći ondje s obiteljima i europskim promatračima.
Radi izgradnje povjerenja organizirali su 2002. u Osijeku humanitarni koncert Đorđa Balaševića, prvi takav u ratom razorenom dijelu Hrvatske, s kojeg je sav prihod u dogovoru s braniteljskim udrugama utrošen za kupnju medicinskog vozila za prijevoz invalida. Bez ikakvog incidenata i u lijepom ozračju s Balaševićem se tada družilo više od 3000 ljudi.
Iako u mirovini, Katarina Kruhonja volontira u aktivnostima Centra za mir i nekoliko međunarodnih mirovnih organizacija. Dvanaestu godinu koordinira prvom hrvatskom mirovnom Nagradom za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava "Krunoslav Sukić" koja je stekla i međunarodni ugled. Vodi na razini EU-a umrežen program Mirotvorne škole, uređuje časopis Kultura mira i druge publikacije među kojima i hrvatsko izdanje Europskog kurikuluma za nenasilnu transformaciju sukoba za učitelje. Suosnivačica je ustanove za mirovno obrazovanje i djelovanje Politika nenasilja.
