"Pooštravanje globalnih uvjeta financiranja u okolnostima sve većih izgleda za snažniju normalizaciju monetarne politike privest će kraju
razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa", navodi se u najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost" .
Podsjetimo, RTL.hr prvi je objavio kako je HNB napravio analizu i procjenu rasta godišnje otplate stambenih kredita ako porastu kamatne stope.
A HNB u svojoj analizi navodi kako je izvjesno da će doći do postupnog povećanja kamatnih stopa na postojeće stambene kredite:
"Pritom bi porast kamatnih stopa na domaće kredite stanovništvu trebao biti postupan, zbog iznimnih viškova likvidnosti na domaćem financijskom tržištu koji djeluju stabilizirajuće na NRS, koji je najčešće korišten referentni parametar za određivanje kamatnih stopa. Unatoč tome što bi ulazak u europodručje smanjio regulatorne troškove za banke kao i rizičnost koja proizlazi iz kreditiranja u stranoj valuti, u budućnosti će promjenjive kamatne stope na novoodobrene kredite biti vezane uz EURIBOR pa će se promjene uvjeta na europskom međubankovnom tržištu izravnije prenositi na kredite kućanstvima. Iako je nemoguće predvidjeti točan trenutak porasta referentnih kamatnih stopa na domaćem tržištu, izvjesno je da će do njega doći u srednjoročnom razdoblju, pa je potrebno istražiti mogući učinak rasta kamatnih stopa na trošak otplata kredita kućanstvima."
Zato su stručnjaci iz HNB-a analizirati postojeće stambene i gotovinske kredite kako bi vidjeli koliko bi se u prosjeku povećali anuiteti ako porastu kamatne stope.
"Za potrebe analize u uzorku odabrani su stambeni i gotovinski krediti koji čine 85% preostale glavnice kredita kućanstvima (oko 120 mlrd. HRK) na 31. prosinca 2021. Pritom, u usporedbi s gotovinskim nenamjenskim kreditima, stambeni krediti u pravilu sadržavaju više iznose preostale glavnice, dulje dospijeće i u pravilu su vezani uz promjenjive
kamatne stope, odnosno one koje su fiksne u razdoblju kraćem od dospijeća. Na osnovi podataka o preostaloj glavnici i dospijeću te nominalnoj kamatnoj stopi izračunat je trošak otplate za svaki stambeni i gotovinski kredit prisutan u bilancama kreditnih institucija na 31. prosinca 2021.", navode u svom objašnjenju.
Radili su projekcije što bi se s anuitetima dogodilo ako bi kamatne stope porasle za 0,5 postotna poena, potom za 1 postotni poen te za 2 postotna poena.
Navode pritom da se onima koji imaju fiksiranu kamatnu stopu ništa neće promijeniti, dok je kod kredita odobrenih uz promjenjivu kamatnu stopu rast troška otplate trenutačan.
Za isti kredit vratit će se i nekoliko stotina tisuća kuna više ako se promijene kamatne stope i za manje od dva postotna poena
"Za porast kamatne stope od jednoga postotnog boda prosječan godišnji nominalni porast troška otplate stambenoga kredita iznosi oko 1800 kuna, odnosno oko 5,6%, pri čemu bi polovina korisnika novoodobrenih stambenih kredita iskusila rast troška otplate viši od oko 1400 kuna godišnje. S druge strane, zbog kraćeg dospijeća trošak otplate gotovinskih nenamjenskih kredita prosječno bi porastao za oko 400 kuna godišnje, odnosno oko 2,2%", procjene su HNB-a.
"U slučaju porasta kamatnih stopa od 2 postotna boda prosječni porast troška otplate iznosio bi oko 3.700 kuna (11,5%) za stambene kredite, odnosno oko 800 kuna (4,5%) za gotovinske nenamjenske kredite", navode u HNB-u.
Navode i kome bi se trošak najviše povećao. "Najveća koncentracija glavnice stambenih kredita s relativno visokim porastom troška otplate, većim od 20%, odnosi se na kredite s razmjerno dugim preostalim dospijećem i to većim od 20 godina, dok bi kreditima preostale ročnosti između 10 i 20 g. otplate umjerenije porasle, između 10% i 20%", stoji u njihovoj analizi.
