Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dobili smo najnovije podatke o cijepljenju u Hrvatskoj, kao i odgovor zamjenice ravnatelja Zavoda o tome tko su pojedinci, pored onih koji spadaju u prioritetne skupine, koji su dobili cjepivo.
Slučaj zagrebačkog rektora Damira Borasa, koji se zajedno sa svojom suprugom cijepio protiv korone, premda ju je prebolio, jer se navodno slučajno zatekao kod svog stomatologa u bolnici u trenutku kada je ostalo "viška cjepiva", potaknuo je bijes javnosti. Taj su čin osudili i ministar Vili Beroš i mnogi oporbeni političari, a prokomentirao ga je i premijer Andrej Plenković. Postavilo se pitanje koliko se još ljudi u Hrvatskoj cijepilo "preko reda" te na koji način i po kojim kriterijima. Beroš je najavio da će istražiti to pitanje.
Cijepljeno više od 62 tisuće ljudi
Prema najsvježijim podacima HZJZ-a koje je dobio RTL.hr, ukupno je od 27. 12. 2020. do 10.2. 2021. utrošeno 107.080 doza cjepiva, što je 68,4% od ukupno zaprimljenih 156.450 doza cjepiva. Od ukupno utrošenih 107.080 doza cjepiva, 44.344 osoba docijepljeno je drugom dozom pa je za njih cijepljenje završeno, a 18.392 osoba je cijepljeno jednom dozom, što znači da je jednu ili obje doze cjepiva zaprimilo 62.736 osoba.
54.483 doze su utrošene u zdravstvu, 41.544 u domovima za starije i nemoćne, za cijepljenje pripadnika žurnih službi radi odlaska u potresom zahvaćeno područje Sisačko-moslavačke županije utrošeno je 2.058 doza cjepiva, na građane čiji su životni uvjeti narušeni potresom 4.360 doza cjepiva te na ostale osobe i to ponajprije starije životne dobi ili osobe s kroničnim bolestima utrošeno je 4.635 doza.
Tko sve spada u rubriku "ostali"?
"Od ostalih 4.635 utrošenih doza najveći dio se odnosi na kronično bolesne osobe i osobe starije životne dobi, primjerice na pacijente na hemodijalizi, te u puno manjem udjelu na osobe koje ne spadaju u ove skupine. Osobe koje ne spadaju u navedene skupine, cijepljene su prvenstveno sa svrhom promicanja cijepljenja, u cilju opovrgavanja sumnje prisutne kod jednog djela javnosti o opravdanosti i sigurnosti cijepljenja. Treba se prisjetiti da neke ankete i iskazi interesa za cijepljenje još prije koji tjedan nisu pokazivale odgovarajuće rezultate", stoji u odgovoru koji potpisuje dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. Pojasnila je i zašto se povremeno cijepe ljudi "preko reda".
"Kao posebnost veznu uz organizaciju cijepljenje, treba istaknuti da se kod cijepova Pfizer radi o bočici sa šest doza koje se sve trebaju primijeniti u razmaku od 6 sati ako se bočica drži u hladnjaku ili u roku od dva sata ako se bočica drži na sobnoj temperaturu. Kod cjepiva tvrtke Moderna radi se o 10 doza u bočici koje sve treba iskoristiti u roku od šest sati, dok se kod cjepiva AstraZeneca radi o bočici od 10 doza. Kod svakog cijepljenja može se dogoditi da pojedine osobe koje su naručene na cijepljenje ipak nisu mogle primiti cjepivo zbog primjerice povišene temperature. Za takvu pokoju dozu viška nije uvijek moguće organizirati iznenadno neplanirano cijepljenje neke druge osobe koja pripada ovim prioritetnim skupinama, pogotovo ako se radi o popodnevnim ili večernjim satima te ako je rok trajanja bočice još svega nekoliko minuta. U takvim pojedinačnim i iznimnim situacijama ipak smatramo da je opravdano primijeniti dozu viška kod osobe koja ne spada u neku od navedenih kategorija, nego baciti tu dozu jer joj ističe rok trajanja", stoji u odgovoru dr.sc. Pavić Šimetin na upit RTL-a.
