Ako je veće od dopuštenih 120, slijedi kazna. Može li se ovakav sustav uvesti i u Hrvatskoj i razmišlja li se o tome u MUP-u - istražio je naš reporter Josip Antolić.
Kontrola kreće, čim se digne rampa! Kilometri dionice između
dviju naplatnih postaja - dijele se s vremenom koje ste na njoj
proveli. Rezultat u kilometrima na sat – reći će jeste li jurili.
Ta je novost dočekala vozače u Srbiji.
Odmah po plaćanju cestarine vidi se i prosječna brzina, a ako je
veća od 120 na sat – slijedi kazna – ovisno o brzini od 25 pa sve
do 1700 eura.
"Mislim da su naši vozači već skinuli nogu s gasa i da ćete rijetko koje vozilo vidjeti da vozi preko 120 kilometara na sat na autoputu", izjavio je Damir Okanović, direktor Srpskog komiteta za bezbednost saobraćaja (Srpskog odbora za sigurnost prometa).
Srbi su odmah krenuli razmišljati kako prevariti sustav. Jedna je mogućnost stati nakratko na odmorištu, druga pak reći da nemate potvrdu ulaza, pa se naplaćuje najdalja dionica.
"Uprkos tome što postoje načini da se prosečno merenje brzine na neki način zavara, ostaju presretači, ostaju fiksni radari na autoputevima", dodaje Okanović.
Kada bi se srpski model preslikao u Hrvatskoj, tada bismo od
Karlovca
- do Lučkog mogli stići najbrže za 20-ak minuta.
Kad bi se uvelo prosječno mjerenje brzine od Zageba do Splita bi se, ako želite proći nekažnjeno, brzinom od maksimalno 130 kilometara na sat morali voziti najmanje 2 sata i 55 minuta, do Rijeke sat i 3 minute, a do Osijeka 2 sata i 27 minuta.
No možete odahnuti, jer u MUP-u o uvođenju te mjere zasad nisu razmišljali.
"Svaki novi sustav koji se postavi u određenoj državi mi ga
pratimo,
a vidjet ćemo u budućnosti hoćemo li se i mi možda odlučiti na
takav neki drugi sustav", poručio je Josip
Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa
u Ravnateljstvu policije.
Dotad sve ostaje po starom.
U Hrvatskoj se brzina na autocesti kontrolira presretačima, uglavnom BMW-ima, Audijama i Mercedesima, ima ih 40-ak i raspoređeni su po svim policijskim upravama.
Rajko Horvat s Prometnog fakulteta pojašnjava nam sustav iz Srbije još je 70tih funkcionirao u Italiji. Tvrdi više nije aktualan, za Hrvatsku predlaže drugo rješenje.
"Najmoderniji bi bio ovaj sustav nadzora brzine pomoću video nadzora, ne na jednom mjestu nego mobilni nadzor koji bi bio obilježen", kazao je Rajko Horvat, Fakultet prometnih znanosti.
Autoceste zasad ostaju pokrivene samo presretačima, a policija ulaže u sigurnost na ostalim problematičnijim prometnicama. Uz postojećih 27 na državnim i županijskim cestama, postavit će još fiksnih uređaja za mjerenje brzine.
U samo ovoj godini na području Republike Hrvatske još ćemo nabaviti 21 kameru i 60 kučišta. Do 2016. te su kamere zabilježile čak 220 tisuća prekršaja!
