Izaslanstvo HSLS-a položilo je cvijeće i zapalilo svijeću na grob osnivača i predsjednika HSLS-a Vlade Gotovca u povodu 19. godišnjice njegove smrti, priopćeno je u nedjelju iz te stranke.
U izaslanstvu su, među ostalim, bili predsjednik Dario Hrebak, predsjednički kandidat Dejan Kovač te članovi vodstva stranke. Tom prilikom Dario Hrebak je rekao da je Vlado Gotovac bio "savjest hrvatskoga naroda i prosvjetitelj našeg doba" i da njegovo djelo treba sačuvati za naraštaje koje dolaze.
HSLS je ponosan što je Gotovac bio jedan od njegovih utemeljitelja koji je poštovao raznolikost i definirao je kao bogatstvo, a ne kao način podjele, istaknuo je.
Dejan Kovač rekao je da Hrvatsku vidi kao moderno društvo u kojoj će pojedinac biti najveća vrijednost, a sloboda naš najveći ideal. "Na taj način želim voditi Hrvatsku kao budući predsjednik svih hrvatskih građana. Politika ne mora biti prljava ako se njome bave moralni, čisti i odgovorni ljudi. Upravo zbog Vlade Gotovca vjerujemo da je politika uzvišen posao i na tim vrijednostima želim graditi Hrvatsku budućnosti", poručio je.
U priopćenju u povodu 19. godišnjice smrti Vlade Gotovca HSLS je prenio njegovu izjavu u kojoj ističe kako je jedini smisao njegova rada u nastojanju da se osigura prava, ljudska, pravedna i slobodna zajednica – za sve i svuda.
"Jedini je smisao moga rada u nastojanju da se osigura prava, ljudska, pravedna i slobodna zajednica – za sve i svugdje; zajednica koja raznolikost ne samo podnosi nego joj se i raduje upravo onako kako se graditelji katedrale u Chartresu raduju kad iz raznobojnih stakala slažu svoje vjerničke rozete. Tako radostan i tako raznolik svijet – to je moj san! Ako zbog njega moram biti suđen, ja na to pristajem jer bez toga sna ni ja ni moje djelo nemamo nikakva smisla. Vlado Gotovac", stoji na kraju priopćenja HSLS-a.
Hrvatski književnik i političar Vlado Gotovac (Imotski, 18. IX. 1930. – Rim, 7. XII. 2000.) nakon studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je urednik na Zagrebačkom radiju i televiziji, a 1971. preuzeo je Hrvatski tjednik te kao glavni urednik formulirao program nacionalnog pokreta.
Početkom 1972. uhićen je, osuđen i zatvoren na četiri godine, 1977. ponovno optužen zbog zagovaranja nacionalnog programa u razgovoru za strane novine, a 1981. osuđen i zatvoren na dvije godine s četverogodišnjim gubitkom građanskih prava. U javni se život vratio potkraj 1980-ih. Predsjednik Matice hrvatske bio je od 1990. do 1996. Jedan je od utemeljitelja HSLS-a 1989. i predsjednik stranke 1996.–97., utemeljitelj LS-a 1997.; saborski zastupnik 1992.–2000.
Uz petnaest pjesničkih zbirki, objavljivao je eseje, ponajprije filozofske i likovne problematike, priče, radiodrame i angažirane publicističke tekstove.
Gotovac je bio angažirani intelektualac, a njegovi su iskazi, poput proslova posljednjemu broju Hrvatskoga tjednika u povodu sloma nacionalnog pokreta u prosincu 1971. i govor pred zapovjedništvom JNA u Zagrebu 1991. poistovjećeni s kolektivnim težnjama ljudi tog doba.
