Tečajevi za pripremu za državnu maturu postali su pravi biznis škola koje ih organiziraju.
Novac na račun donose im i pripreme za polaganje dodatnih vještina i sposobnosti na kojima neki fakulteti, uz položene ispite mature, inzistiraju pozivajući se na struku i njeno mišljenje, piše Večernji list.
U tim školama za poduku mogu se upisati i pripreme za polaganje testa razumijevanja i logičkog zaključivanja, koji je uvjet za upis na zagrebački Pravni fakultet, pa čak i pripreme za test intelektualnih sposobnosti koji se traži na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Za cijenu od 300 do 400 kuna i desetak sati vježbanja maturantima se obećava povećavanje kvocijenta inteligencije.
Na ovaj način, primjerice, pojedine škole mame polaznike uvjeravajući ih da ta vrsta inteligencije "nije zapisana u zvijezdama" i da se može popraviti.
U školama više ne skrivaju da posjeduju testove intelektualnih sposobnosti koji su se polagali na Filozofskom fakultetu proteklih godina jer psiholozi koji su ih ispravljali na prijamnim ispitima danas rade upravo na tim pripremama za testove.
"Što je tu čudno? Oni ne znaju kakvi će testovi biti ove godine, nego znaju kakvi su bili lani jer su ih vidjeli i ispravljali te samim time znaju što se očekuje od kandidata. Odgovorno tvrdim da se našim pripremama rezultat može popraviti 15 posto jer prođete sve zamke i dobijete na brzini te tako riješite više zadataka koje bez priprema ne biste stigli", kaže Damir Brozović, voditelj priprema u školi Trinom.
Psiholozi tvrde kako cilj testiranja na fakultetima treba biti dobivanje stvarnih rezultata. A ovakvo plaćanje priprema i povećanje rezultata na testu u to se baš i ne uklapa.
Tako će osoba koja plati pripreme i postigne bolji rezultat na testu steći i prednost kod upisa pred osobom koja, primjerice, ima isti kvocijent inteligencije, ali nije imala novac za pripreme.
"Ako vježbate konkretne zadatke, rezultati mogu biti znatno bolji, ali to nije prava inteligencija. To je isto kao da maturantu date točna pitanja za ispit na maturi da ih nauči napamet", smatra Roman Slovenc, predsjednik hrvatske Mense.
Prethodni članci:
arti-201005180104006 arti-201002190135006 arti-201004150304006
