1. Na snagu su stupili dopunjeni Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o dodatku na mirovine, kojima se regulira da umirovljenici koji su do sada kao zasebno primanje dobivali dodatak na mirovinu, od početka 2012. taj dodatak primaju kao sastavni dio mirovine. Na ovaj dodatak na mirovinu pravo imaju umirovljenici koji su mirovinu ostvarili 1999. i kasnije, a koja iznosi od 4 do 27 posto pripadajuće mirovine.
2. Na snagu su stupile i izmijenjene odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu, po kojima stranac prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo, ako živi u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku, piše Dnevnik.hr.
Uz dosadašnje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, traži se i poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja. Osobama koje su rođene na teritoriju Hrvatske, a ranije su zatražile otpust iz hrvatskog državljanstva i uzele drugo, ponovno dobivanje hrvatskog državljanstva vezuje se uz prestanak stranog.
Također, u zakon je unesena i odredba prema kojoj osobe koje su na 8. listopada 1991. imale prebivalište u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, a do danas nisu stekle državljanstvo, ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva u pogledu duljine prijavljenog boravka.
Uvodi se žalba na odluku o odbijanju vize
3. Novi Zakon o strancima, usklađen s odredbama EU, donosi novosti u viznom režimu, pa se primjerice ukida mogućnost izdavanja vize na zajedničku putnu ispravu. Propisuje se da osobe koje su upisane kao sukorisnici u putnu ispravu podnose zasebni zahtjev, te se utvrđuju minimalni uvjeti kako bi zahtjev za izdavanje vize bio zaprimljen. Propisuje se i mogućnost da vize za Hrvatsku izdaju i diplomatske misije ili konzularni uredi drugih država s kojima je Hrvatska sklopila dvostrani ugovor o zastupanju, kao i da u postupku izdavanja viza sudjeluje komercijalni posrednik ili vanjski pružatelj usluga.
Uvodi se i institut žalbe na odluku o odbijanju vize koja se dostavlja strancu u pisanom obliku na propisanom obrascu, a o žalbi odlučuje povjerenstvo pri Ministarstvu vanjskih poslova. Uvodi se i izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad unutar i izvan godišnje kvote, koju će izdavati policijska uprava ili postaja.
4. Na snagu je stupio i Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja kojim se zabranjuje korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlo iznad horizonta u postocima većim od propisanih graničnih vrijednosti. Njime je zabranjeno i postavljanje svjetiljki koje izvana rasvjetljavaju zaštićeni prostor više od dopuštenih vrijednosti, kao i rasvjetljavanje prometnica na način da se svjetlo raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda te rasvjetljavanje oglasnih površina uz prometnice nenaseljenih područja.
Brži rokovi plaćanja i uređena javna nabava
5. Na snagu je stupio i Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji definira da je u ugovorima između poduzetnika rok plaćanja do 60 dana, uz mogućnosti iznimke i dulje od toga, ali to produljenje ne smije prouzročiti neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika. Za plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava (državna tijela, tijela lokalnih jedinica, pravne osobe osnovane za određene svrhe, kao npr. komunalna poduzeća i dr.) rok je 30 dana, a iznimno može biti do 60 dana, ali se mora osigurati poštovanje načela ravnopravnosti.
Dužnicima koji u zakonskim rokovima ne ispune svoju novčanu obvezu, prijete novčane kazne u rasponu od 10 tisuća do milijun kuna za dužnika, a za odgovorne osobe u njima od tisuću do 50 tisuća kuna.
6. Zakon o javnoj nabavi predviđa nova pravila za postupak javne nabave, te previđa dvije osnovne kategorije obveznika – javne naručitelje i sektorske naručitelje, te utvrđuje dva vrijednosna praga za postupke javne nabave – nabava velike vrijednosti je ona čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova (što će Vlada propisati uredbom o objavama javne nabave), a male vrijednosti nabava čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova. Zakon o javnoj nabavi ne treba se primjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70 tisuća kuna, no zakonska je odredba da se za nabave vrijednosti od 20 do 70 tisuća kuna podaci o predmetu nabave i procijenjene vrijednosti unose u plan nabave.
Zakonom se detaljno regulira objava natječaja i natječajne dokumentacije na internetskim stranicama naručitelja, kao i obveza da naručitelji sačine i na internetskim stranicama objave plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu, kao i sve izmjene i dopune tog plana.
7. S 1. siječnja 2012. na snagu je stupio Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, čime telekom-operateri više ne moraju plaćati naknadu od 6 posto na prihod ostvaren od govornih usluga, tekstualnih i usluga prijenosa slike, govora i zvuka.
Nove sudske pristojbe
8. Građani će s početkom 2012. plaćati i neke nove sudske pristojbe, a za neke će trebati dati puno više novca. Među novim sudskim pristojbama su i one za e-podneske kojima se traži upis u EOP zemljišne knjige, a iznosit će 30 kuna, a isti iznos će se ubuduće plaćati i za ispise iz baze zemljišnoknjižnih podataka izdane na zahtjev stranke, itd.
Uvode se i sudske pristojbe na neke procesne radnje, kao što su pristojba na presudu zbog ogluhe, na imenovanja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača, znatnije se povećavaju pristojbe za žalbu i reviziju protiv presude te žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, dok se pristojba uopće neće plaćati na sudsku nagodbu donesenu tijekom prvostupanjskog postupka, itd.
Zakon kaže i da će ubuduće prisilnu naplatu sudskih pristojbi provoditi Fina, umjesto Porezne uprave.
9. Od početka 2012. nova pravila vrijede i za predlaganje propisa kako ih definira Zakon o procjeni učinaka propisa.
