Brazil će sigurno uvijek imati reprezentaciju sposobnu za naslov svjetskog prvaka. No, možda je i dobro da je Dungina ekipa ispala rano na ovom prvenstvu, jer sada će za četiri godine na svom terenu sigurno žudjeti ne samo za pobjedama, nego i za povratkom 'brazilske', atraktivne igre, tzv. joga bonito. Isto tako, izvjesno je da će od sadašnje, prilično stare repke 'preživjeti' samo nekoliko nešto mlađih igrača (Bastos, Alves, Ramires, Robinho, vjerojatno i par prekaljenih internacionalaca u kasnim dvadesetima, poput Kake i Maicona), a njihova mjesta bi mogli zauzeti Realov Marcelo, Portov Hulk, Milanov Pato i drugi. Od mora supetalenata koji dolaze zasad se najviše ističe 18-godišnji (krilni) napadač Neymar, koji će, po svemu sudeći, već ovoga ljeta zamijeniti matični Santos za neki od elitnih europskih klubova. Ogroman je bio pritisak javnosti na Dungu da Neymara uvrsti u ekipu već za ovo SP, javne pozive upućivali su Romario i Pele, potpisivala se peticija... Igrač na kraju nije bio pretjerano razočaran izostavljanjem, ustvrdivši da njegovo vrijeme ionako tek dolazi... Ako se bar donekle istinitima pokažu procjene koje Neymara opisuju kao Ronaldinha i Robinha u combo-paketu, on će predvoditi Selecao na još puno prvenstava!
Naravno, u prikrajku će čekati Argentina. Ako sve bude u redu i zaobiđu ih ozljede, današnji mladići Messi (23), Higuain (22). Aguero (22), Pastore (21), di Maria (22), Otamendi (22) i Romero (23) za četiri godine bit će samo još bolji i nabrijaniji, a u prvom sastavu trebali bi biti još i Mascherano (26), Gutierrez (26), Tevez (26)... No, Gauchosi također imaju nevjerojatno puno sjajnih mladih talenata koji će zabljesnuti ako ne već za četiri, a onda sigurno za osam godina: jedan od najzanimljivijih je Daniel Villalva zvani Keko iz River Platea, napadač koji baš sutra puni 18 godina. Jako je brz i ima fantastičnu tehniku, a Alex Ferguson želi ga po svaku cijenu dovesti i spreman je okladiti se u trenersku diplomu da će Keko postati vrhunski igrač... Zanimljivo, mladić je visok svega 158 centimetara – 11 cm niži od Messija!
Urugvaj je napokon pokazao da se na njega mora najozbiljnije računati, ostavši kao jedina južnoamerička ekipa u polufinalu SP-a. Diego Forlan (31) bit će u Brazilu 2014. prestar, ali Godin (24), Fucile (25), Caceres (23), Alvaro Pereira (25), Lodeiro (21), Cavani (23) i Suarez (23) bit će u najboljim godinama. Uz nekoliko mladih koji dolaze, a među kojima prednjači robusni 19-godišnji bombarder Abel Hernandez (ove sezone zabio za Palermo protiv Intera i protiv Milana), sasvim dovoljno da se domaćinu zatresu gaće u strahu od ponavljanja 1950., kada su im Urugvajci ispred nosa oteli naslov i rastužili 200.000 ljudi na Maracani... Čile je fanatičnom borbenošću i ludo napadačkom igrom mnoge oduševio na ovom prvenstvu, a gotovo svi ti igrači trebali bi biti spremni i za četiri godine. No, vjerojatno tada 'El Loco' Bielsa više neće biti na klupi... Paragvaj će sigurno opet sklepati pristojnu reprezentaciju, Ekvador, Bolivija i Peru imaju mlade snage koje obećavaju, a možda se napokon i Kolumbija uspije vratiti...
Što se tiče ekipa iz CONCACAF-zone (Sjeverna i Srednja Amerika), budite sigurni da će Ameri – mada su na ovom prvenstvu pomalo i razočarali – imati vrlo kompetitivnu reprezentaciju. Nogomet je tamo sve popularniji, liga sve gledanija i sve to mora uroditi plodom, makar zasad nemaju nekih izvanserijskih novih talenata. Dobra oklada mogla bi biti Kostarika, koja je osvojila 4. mjesto na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu U-20, ili Jamajka, u kojoj se u posljednje vrijeme počelo kvalitetnije raditi u suradnji s engleskim klubovima. A znamo iz atletike kakve tjelesne predispozicije imaju momci s Kariba... Ne treba otpisati ni Kanadu, koja će od sljedeće sezone imati dva kluba u Major League Soccer, koja je uvela vrlo sustavan trening s mladima i čiji skauti ozbiljno rade na dovođenju igrača iz britanskih liga koji imaju kanadske korijene. Ipak, još uvijek najbolja reprezentacija u tom dijelu svijeta je Meksiko, koji prolazi ozbiljnu smjenu generacija iz koje će izaći napadački red Vela-Hernandez-Dos Santos te Guardado na lijevom boku, ali stižu i mladi talenti, koje predvodi 17-godišnji Martin Galvan, omaleni napadač kojeg su dosad htjeli dovesti Barcelona i Arsenal. Bit će zanimljivo vidjeti kako i kamo će napredovati...
Kada je Azija u pitanju, nema na vidiku puno mladih talenata, ali nikad se ne zna kada i otkud će iskočiti kakav Honda. Velika zvijezda mogao bi postati, primjerice, 19-godišnji Južnokorejac Suk Hyun-Jun, koji je svojom neobičnom pričom potpunu osvojio navijače Ajaxa. Naime, umjesto da u domovini potpiše prvi profesionalni ugovor, stasiti (190 cm) centarfor se samoinicijativno pojavio na treningu amsterdamske momčadi i preklinjao da ga isprobaju, jer Ajax je njegov omiljeni klub... Prošao je i sada se polako probija u prvu momčad, a zbog spektakularnih 'kung-fu' poteza već su ga prozvali Bruce Lee... Japan, Iran i Australija imaju mlade generacije koje puno obećavaju, a na ovom SP-u senzacionalno neporaženi Novi Zeland će opet pokušati iskoristiti činjenicu da je Australija prešla u azijsku zonu i time mu olakšala kvalifikacijski put...
Nigerija, Obala Bjelokosti, Kamerun, Egipat, Alžir, Maroko, Senegal, Mali, Tunis... Sve afričke reprezentacije obiluju mladim talentima, ali najbolja afrička ekipa na ovom SP-u – Gana, bit će samo još bolja. Ova momčad bila je u prosjeku najmlađa od svih u Južnoj Africi i gotovo svi najvažniji igrači će biti tu i za četiri godine u Brazilu. Osim toga, Gana je aktualni svjetski U-20 prvak (prva afrička reprezentacija kojoj je to uspjelo) i ima još golemu zalihu sjajnih talenata. No, vjerojatno najveći budući ganski fenomen nije odigrao još nijednu utakmicu za tu zemlju. Njegovo ime je Jordan Ayew, rođen je u Marseilleu prije manje od 19 godina, a u mlađim kategorijama je u 203 utakmice zabio 1076 golova! Već je debitirao za Olympique i postigao prvijenac, a očekuje se da će u predstojećoj sezoni 'eksplodirati'. Za Ayewa se otimaju Francuska i Gana, isto kao što je bio slučaj s njegovim dvije godine starijim bratom (i suigračem u Marseilleu) Andreom, koji se naposljetku ipak odlučio za Ganu. Francuska nema puno šanse ni oko Jordana, jer njegov i Andreov otac je Abedi Pele – najveća legenda ganskog nogometa.
http://rd3.videos.sapo.pt/play?file=http://rd3.videos.sapo.pt/BvgsbVIHz6THp87RGFBL/mov/1
A Europljani? O njima ćemo neko drugom prilikom...
