Ministar zdravlja Siniša Varga u razgovoru za
Hinu iznio je najnovije podatke Ministarstva o odlasku hrvatskih
liječnika i medicinskih sestara u inozemstvo, odbacio mogućnost
privatizacije javnog zdravstva, te najavio novi sustav
nagrađivanja u bolnicama, raspisivanje novih specijalizacija i
podmirenje dugova bolnica do 2017. godine, kada bi plaćanje
trebalo biti svedeni u zakonski rok od šezdeset dana.
Otkad je Hrvatska ušla u EU, jedna od gorućih tema je
odlazak liječnika i medicinskih sestara iz Hrvatske. Koliko
ih je napustilo Hrvatsku od ulaska u EU i kako namjeravate
zaustaviti taj trend?
S dolaskom na mjesto ministra zdravlja odredio sam si prioritete
- svakom dostupnu kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, financijsku
konsolidaciju sustava bez novih sanacija i povećanja
participacije, te kroz pet godina produljenje životnog vijeka
građana za dvije godine. Sve je to nemoguće provesti bez
liječnika i medicinskih sestara, pa je svaki odlazak štetan za
zdravstveni sustav. Dopusnice za odlazak dosad su od Hrvatske
liječničke komore zatražila 673 liječnika, a od Hrvatske komore
medicinskih sestara 173 sestre i tehničara. Broj odlazaka je,
srećom, višestruko manji od broja odobrenih dopusnica. Prema
podacima koje je Ministarstvo zdravlja prikupilo od ustanova u
zdravstvu, od ulaska u EU do sredine ožujka ove godine
Hrvatsku su napustila 233 liječnika i 98 sestara i medicinskih
tehničara.
Već dugo najavljujete da ćete prekinuti uravnilovku u
plaćama, početi nagrađivati rad i destimulirati nerad liječnika.
Za to su potrebni normativi, no u HUBOL-u i sindikatu liječnika
tvrde da je nemoguće normirati rad liječnika.
U javnu raspravu uskoro ulazi novi prijedlog izmjena Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, kojim će se regulirati i organizacija rada
zdravstvenih radnika i njihovo nagrađivanje. Vjerujem da će
izmjene biti usvojene u Saboru do ljeta. One neće dovesti do
privatizacije javnoga zdravstva, štoviše jasno će razgraničiti
javno i i privatno zdravstvo, tako da nitko tko je ravnatelj ili
šef odjela u javnoj ustanovi neće moći biti i vlasnik privatne
ustanove. Zakon o radu dopušta stimulacije od tri bruto plaće
godišnje. Od Vlade i Ministarstva uprave zatražili smo suglasnost
za donošenje uredbe za stimulacije u zdravstvu. Čvrsto stojimo
pri ideji da treba stimulirati radnike koji rade više, obavili
smo dva kruga razgovora sa sindikatima i komorama, i to je jedan
od prioriteta za rješavanje. Mijenjamo i Uredbu o koeficijentima
plaća kako bi se bolje prepoznalo napredovanje u struci, umjesto
napredovanja u bolničkoj hijerarhiji. Ograničili smo duljinu
mandata pojedinaca na rukovodećim mjestima kako bi više osoba
dobilo priliku za dokazivanje. Kako bi potaknuli mlade liječnike
i sestre da ostanu u sustavu, obratili smo se i lokalnoj upravi i
samoupravi da nam pomognu oko stambenog zbrinjavanja na ruralnim
područjima, dovršavamo razgovore s komorama oko subvencioniranja
kamata na stambene kredite za prvu nekretninu za liječnike i
medicinske sestre. Odluka o subvencioniranju bit će donijeta u
sljedećih nekoliko tjedana. U razgovorima s liječnicima i
medicinskim sestrama saznali smo da je nered u sustavu jedan od
glavnih razloga zašto odlaze, a da im je visina plaće manje
važna.
Nedavno ste spomenuli da je broj zaposlenih liječnika
povećan za 480 u zadnjih godinu dana, te da je u pripremi 1000
specijalizacija koje namjeravate raspisati ove
godine.
U prva tri i pol mjeseca ove godine zaposlili smo 80 liječnika i
660 medicinskih sestara i tehničara te prvostupnika sestrinstva.
Prošle godine zaposlio se 201 liječnik i više od 1500 sestara i
tehničara. Od početka mandata ove Vlade raspisano je preko 2500
liječničkih specijalizacija i užih specijalizacija, od čega lani
1414. Odobravanje specijalizacija dugo je bio problem u hrvatskom
zdravstvu, pa smo se doveli u situaciju da je danas prosječna dob
specijalista blizu 55 godina, tako da je nužna obnova kadrova.
Lani smo tako odobrili 218 specijalizacija iz hitne medicine, 91
iz anesteziologije, 61 iz pedijatrije, 53 iz ginekologije i
opstetricije, što su neke od naših najdeficitarnijih
specijalizacija. U Ministarstvu upravo kompletiramo zahtjeve
zdravstvenih ustanova za specijalizacijama u ovoj godini i
siguran sam da će brojke u najmanju ruku biti jednako dobre kao i
lani. Novim zapošljavanjem uspjeli smo udjel mlađih od trideset
godina zaposlenih u zdravstvenom sustavu povećati s osam posto na
početku 2012. godine na gotovo 12,4 posto u ožujku ove godine.
Nacionalni plan bolnica je donesen i slijedi njegova
provedba. S obzirom da je za masterplan glasovao i HDZ jeste li
postigli politički konsenzus? Mislite li da je i HDZ spreman,
pobjedi li na izborima, tu reformu provesti do
kraja?
Nacionalni plan se u ovom obliku treba provoditi do 2017. godine.
Osjećam veliku odgovornost prema njegovoj provedbi jer je
izglasan u Hrvatskom saboru bez ijednog glasa protiv, što
osigurava dugogodišnju primjenu, bez obzirom koja politička
opcija obnašala vlast. Smanjivanje broja akutnih kreveta i
povećavanje broja u dnevnim bolnicama logičan je potez kojim
hrvatsko zdravstvo lovi korak s napretkom medicinske znanosti.
Također, funkcionalnim povezivanjem odjela zemljopisno bliskih
bolnica stvorit ćemo bolje uvjete za pacijente. Primjerice,
funkcionalnom integracijom dva odjela urologije u dvije bolnice
pacijentima će na raspolaganju biti akutna bolnica u kojoj će za
njih 24 sata dnevno brinuti liječnici i medicinske sestre, a na
drugoj lokaciji će biti dnevna ambulanta. Na taj način imat ćemo
bolje pokrivena oba oblika skrbi za pacijente. Neke bolnice već
su same dale prijedloge za funkcionalnu integraciju svojih
odjela, ali neću ih spominjati da im ne stvaram dodatni
pritisak.
Što sadrži Nacionalni registar pružatelja zdravstvenih
usluga i kada ćete ga objaviti kako bi građani neke regije
saznali koje će usluge ubuduće moći dobiti u najbližoj bolnici, a
za što će morati ići u drugu bolnicu?
Nacionalni registar je projekt koji će se konstantno
nadopunjavati novim informacijama i na jednom mjestu prikupljati
podatke o broju odjela, kreveta, medicinskog kadra,
specijalnostima itd. U njega su dosad uneseni podaci iz kliničkih
bolničkih centara, kliničkih i općih bolnica, a trenutno se unose
podaci iz specijalnih bolnica. Nakon toga na red dolaze
privatnici. Registar neće imati smisla ako ne bude živ organizam,
odnosno ako se podaci neće stalno ažurirati, jer svrha mu je da
Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalno
imaju uvid u trenutno raspoložive kapacitete sustava. Tako ćemo
na vrijeme moći reagirati ako u nekoj regiji zbog odlaska na
drugo radno mjesto ili u mirovinu nedostaje liječnik, medicinska
sestra ili biokemičar.
Najavili ste da bolnice, zahvaljujući izlasku HZZO-a iz
riznice, više neće stvarati nove dugove. Oporba tvrdi da u prva
tri mjeseca ove godine niste uspjeli preokrenuti trendove, jedan
od razloga su navodno i preniske cijene pojedinih postupka koje
bolnicama generiraju gubitke.
Vlada je prepoznala potrebe zdravstvene zaštite građana, zbog
čega smo za ovu godinu u proračunu osigurali preko dvije
milijarde kuna više za zdravstvo u odnosu na lani. Od toga je 1,3
milijarda namijenjena bolnicama, pa su limiti bolnica u prosjeku
povećani za 17 posto. Cilj je da bolnice do 2017. godine podmire
svoja dugovanja i rokove plaćanja svedu na zakonski rok od
šezdeset dana. Cijela je ova godina razdoblje u kojem će bolnice
imati vremena poboljšati svoje poslovanje, ali već sada vidimo
znakove osjetnog poboljšanja. KBC Rijeka, dosad najuspješnija
bolnica u provedbi "Programa plus", već je u veljači poslovala
pozitivno, a tu su i druge bolnice poput čakovečke, sisačke ili
bjelovarske. Novi model ugovaranja i plaćanja usluga, po kojem se
bolnice plaća po obavljenoj usluzi i ispunjavanju kvalitativnih
kriterija, dao je do znanja upravama bolnica da moraju raditi
kako bi zaradile za plaće. U proteklih pola godine radili smo na
tome da bolnice naučimo kako pravilno fakturirati svoje usluge,
jer smo i tu ranije imali problema. Samo u ožujku bolnice su
ispostavile 182.000 faktura više nego u istom mjesecu lani, što
pokazuje da idemo u dobrom smjeru, u čemu imamo podršku i Udruge
poslodavaca u zdravstvu.
Koliko je dosad stajala provedba "Programa plus" i
hoće li on generirati dodatne gubitke bolnicama?
Upravo suprotno, "Programom plus" uspjeli smo potaknuti bolnice
da povećaju broj pacijenata koje obrađuju. Kroz povećani broj
usluga koje su izvršile i fakturiraju uspjele su dostići i
premašiti svoje limite i posluju s plusom. Bolnice sada rade
više, taj im je rad plaćen i ne stvaraju gubitke, a pacijenti
daleko ranije dolaze na red i pravovremeno su liječeni. Cilj nam
je da do ljetnih praznika i godišnjih odmora obradimo više od
100.000 pacijenata i za sada smo na dobrom putu da to i
ostvarimo. Matematika cijelog novog modela ustvari je jednostavna
- tko radi više i bolje, više će mu biti i plaćeno.
Prema novom modelu ugovaranja, do kraja godine bolnice bi
55 posto svojih prihoda trebale ostvariti isključivo na temelju
isporučenih usluga pacijentima. Hoće li doći do ukidanja
bolnica koje to neće moći ostvariti?
Ako ste čitali Nacionalni plan, primijetili ste da on ne predviđa
zatvaranje bolnica, već njihovu funkcionalnu integraciju. Bolnice
će pronaći svoju svrhu, poput općih bolnica u Kninu, Zaboku i
Vukovaru. Primjerice, u Vukovaru imamo vrsne ortopede, pa ćemo
pomoći Upravi i osoblju bolnice da se profiliraju i postanu
pandan lovranskoj ortopedskoj bolnici za istočni dio Hrvatske,
ali i za cijelu regiju koja uključuje Mađarsku, Srbiju i BiH.
Bolnice će provedbom Nacionalnog plana pronaći svoju mjeru u
broju kreveta i zaposlenika, sukladno epidemiološkoj slici regije
radi koje postoje.
Dopusnice za odlazak dosad su od Hrvatske liječničke komore zatražila 673 liječnika, a od Hrvatske komore medicinskih sestara 173 sestre i tehničara, no broj odlazaka je, srećom, višestruko manji od broja odobrenih dopusnica, rekao je Varga