Ustavni sud je slijedom prijedloga za ocjenu ustavnosti većeg broja odredaba Obiteljskog zakona utvrdio da dva članka tog zakona, promatrana zajedno ne zadovoljavaju zahtjeve koji za zakone proizlaze iz vladavine prava pa je od Hrvatskog sabora zatražio da odmah uskladi te članke.
Ustavni sud je zaključio da je u pravu predlagatelj koji je u prijedlogu za ocjenu ustavnosti tog zakona naveo da se članici 562. i 563., odnosno prijelazna i završna odredba mogu tumačiti tako da su u Hrvatskoj od 28. lipnja do 1. rujna na snazi dva zakona istog naziva - zakon iz 2003. koji prestaje važiti 1. rujna i zakon iz 2014. koji je na snagu stupio 28. lipnja.
Predlagatelj je također u pravu kad ističe da, unatoč prvom dijelu članka 563., de facto neće biti na snazi u navedenom razdoblju. Izuzmu li se prijelazna i završna odredba, na snazi će biti samo članci koji uređuju Centar za posebno skrbništvo i članak koji obvezuje Ministarstvo socijalne politike i mladih da do 28. rujna osnuje Centar za posebno skrbništvo.
To proizlazi iz središnjeg dijela članka 563. Obiteljskog zakona koji, po izračunu predlagatelja, do 1. rujna iz stupanja na snagu isključuje 553 članka i tri stavka, odnosno 98,4 posto odredaba, naveo je sud.
U izvješću objavljenom na svojim internetskim stranicama, Ustavi sud je zaključio da je isključivanje 98,4 posto odredaba od pravnog osnaženja izravno suprotno stupanju na snagu Obiteljskog zakona 28. lipnja 2014.
Naveo je pritom da se suglasnost pravne norme s vladavinom prava u prvom redu vrednuje prema tome kakva mora biti pravna norma prijelazne i završne naravi u demokratskom društvu da bi zadovoljila zahtjeve dostatne preciznosti i određenosti, predvidljivosti i dostupnosti, dovela do ostvarenja načela pravne sigurnosti i pravne izvjesnosti i osigurala poštovanje zaštićenih ustavnih vrijednosti i dobara.
"Riječ je o pravnom okviru ustavne države koji se ne smije poistovjetiti s pukim nomotehničkim propustom, previdom ili nespretnošću sastavljača prijedloga zakona ili stručnih službi Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora odnosno propustom, previdom ili nespretnošću samih tih tijela", naveo je Ustavni sud.
U tom svjetlu je zaključio da priroda zakonodavnog akta i zakonodavne djelatnosti u ustavnoj državi nalažu da Hrvatski sabor odmah uskladi članke 562. i 563. sa zahtjevima koji proizlaze iz vladavine prava, kako bi osigurao pravnu sigurnost objektivnog pravnog poretka u području obiteljskih odnosa.
Dok su na snazi sporni članici u postojećem sadržaju, razlozi općeg interesa i zahtjevi pravne sigurnosti nalažu Ustavnom sudu da utvrdi kako Obiteljski zakon nije na snazi do 1. rujna 2014., osim njegovih članaka od 544. do 550. i članka 559. stavka 3., naveo je Ustavni sud.
Objasnio je pritom da je uočena pojava morala je dovesti do njegova postupanja na temelju Ustava jer je riječ o zakonu koji uređuje iznimno osjetljivo područje obiteljskog prava od utjecaja na individualne pravne sudbine velikog broja adresata i na mnoštvo već započetih i budućih postupaka pred sudovima te različitim tijelima državne i javne uprave.
Ustavni sud je također primjetio kako su prigovori svih predlagatelja o prekratkim rokovima prilagodbe na novi zakonski režim vrlo ozbiljni.
Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti većeg broja odredaba Obiteljskog zakona s Ustavom podnijelo je osam odvjetnica i udruga B.a.B.e. - Budi aktivna. Budi emancipiran.
Obiteljski zakon, kojim se uz ostalo uređuju brak, izvanbračna zajednica žene i muškarca, posvojenje i skrbništvo Hrvatski sabor usvojio je 6. lipnja. Ustavni sud je 24. lipnja primio prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona, a izvješće je donio u manje od deset dana.
S ostalim prigovorima podnositelja Ustavni sud će se baviti naknadno.
