Čelnici udruga okupljenih u inicijativi Svi mi za Hrvatsku svih nas reagirali su u četvrtak na najavu da će SDP amandmanom na izborni zakon onemogućiti kandidiranje osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci do isteka roka rehabilitacije, ocjenjujući kako bi se ta zabrana trebala odnositi samo na osuđene za najteža kaznena djela te zlouporabu položaja.
SDP-ovu najavu takvog amandmana saborski su kuloari protumačili kao namjeru da se onemogući kandidiranje čelniku reformista Radimiru Čačiću, koji je odslužio zatvorsku kaznu za skrivljenu prometnu nesreću u Mađarskoj u kojoj su poginule dvije osobe.
Udruge su na konferenciji za novinare pred Saborom predstavile vlastiti amandman, po kojem bi se zabrana kandidiranja do isteka rehabilitacijskog roka odnosila samo na osuđene za najteža kaznena djela, od teškog ubojstva do genocida, te za kaznena djela protiv službene dužnosti, odnosno za zlouporabu položaja i ovlasti. Ostali pravomoćno osuđeni za zastupnika se ne bi mogli kandidirati samo ako u trenutku raspisivanja izbora izdržavaju kaznu ili im tek predstoji izdržavanje.
Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) ocijenio je da zakonodavac nije onemogućio da u Sabor 'bude izabran čovjek koji je pravomoćno osuđen za najteže ratne zločine, a kome je Ustavni sud ukinuo tu pravomoćnu presudu iz isključivo formalnih razloga ne dovodeći u pitanje dokaze na osnovu kojih je pravomoćna presuda donesena'.
"Ovo nije samo rušenje ugleda Sabora, nego predstavlja opasnost za Hrvatsku, za onu Hrvatsku koja je pravna država i prije svega za Hrvatsku koja nastoji biti pristojna država za sve svoje građane. To da se u Saboru može dogoditi da čovjek koji je osuđen za najteže ratne zločine ili kriminal donosi zakone koji će vladati u Hrvatskoj, možemo se samo sa zebnjom upitati kako će to djelovati na društvenu klimu u Hrvatskoj. To nije demokracija, nego najgora zloupotreba demokracije i zbog toga treba djelovati", rekao je Pusić te objasnio da je riječ o slučaju Branimira Glavaša.
Dragan Zelić iz GONG-a smatra da bi izbornim zakonom trebalo zabraniti kandidiranje osuđenima za najteža kaznena djela poput ratnih zločina, zloupotrebe položaja i ovlasti.
"To znači da ne smijemo dopustiti da oni koji su ratni zločinci, koji su ubijali, pljačkali, da oni zloupotrebljavaju politiku i našu Republiku. Bila bi sramota da se oni kandidiraju i tobože brane interese kada uđu u Sabor. Ne smije se dopustiti korumpiranim političarima da opet dođu u poziciju moći i kradu javna dobra", rekao je Zelić.
Ocijenio je da će za sutra najavljeno glasovanje o izbornom zakonu biti test za sve političke stranke, u kojem će pokazati koliko su privržene temeljnim vrijednostima i ustavnim vrednotama.
"Nadamo se da će zastupnici shvatiti svoju odgovornost i političku dužnost", poručio je Zelić.
Na opasku da ni amandman koji predlažu Glavašu ne bi onemogućio kandidiranje na parlamentarnim izborima, budući da mu je Ustavni sud ukinuo pravomoćnu presudu, Zelić je potvrdio da se radi o zabrani pravomoćno osuđenima dok im traje razdoblje rehabilitacije.
"Neću govoriti o pojedinačnim slučajevima. Podsjećam na mišljenje od 2011. Ustavnog suda gdje se Ustavni sud na zahtjev DIP-a negativno izrazio i rekao da Glavaš ne može biti nositelj kandidacijske liste", rekao je Zelić. To je mišljenje, međutim, Ustavni sud donio u trenutku kada je presuda protiv Glavaša bila pravomoćna.
Zelić je komentirao i HNS-ov amandman koji pod određenim okolnostima stranačku pripadnost kandidata pretpostavlja rezultatu preferencijalnog glasovanja. Kazao je kako žali što vladajući nisu prihvatili GONG-ov prijedlog o tri preferirana glasa i pragom od pet posto, te što su se odlučili na uvođenje preferencijalnog glasovanja u minimalnom opsegu.
"U svakom slučaju, glasovi birača moraju imati prednost pred strankama", ocijenio je.
