ZAGREB - Nakon gotovo godinu dana na čelu države, premijerka Jadranka Kosor u ponedjeljak je predstavila svoj program gospodarskog oporavka države, u kojemu se na 27 stranica navodi štošta, ali konkretni rokovi za poduzimanje pojedinih mjera gotovo nigdje.
Na prvih desetak stranica premijerka je otkrila kako je Hrvatska lijepa i ima povoljnu klimu, zaključila je kako su hrvatski građani, a ne Vlada, odgovorni za gospodarski razvoj države (!) te je identificirala sve dobro poznate probleme u kojima hrvatska ekonomija grca već godinama.
Zatim je navela mnoštvo mjera, od kojih, uz potpuno ukidanje harača 1. studenoga, najviše bode oči ukidanje svih olakšica u sustavu poreza na dohodak (izuzev poreznih poticaja za istraživanje i razvoj). Premijerka na pitanje kada bi to ukidanje olakšica moglo krenuti nije znala dati konkretan odgovor.
Ako do ukidanja svih olakšica uistinu dođe, postavlja se pitanje hoće li itko u Hrvatskoj imati pravo na ikakav značajniji povrat poreza, jer u sustav olakšica ulazili su, npr. premije životnog osiguranja, zdravstvene usluge, stambeni krediti za prvu nekretninu, rad na područjima od posebne državne skrbi i sl.
Od mjera koje se izravno dotiču svih hrvatskih radnika, premijerka je navela i najavu smanjenja broja te visine stopa poreza na dohodak. Tako bi se uvele tri stope, od 12, 25 i 40 posto, ali ne zna se do kojeg i od kojeg iznosa plaće bi se pojedina stopa primjenjivala.
Premda je najavljeno smanjenje broja državnih ureda i agencija, u premijerkinom se programu na nekoliko mjesta spominje formiranje nekih novih tijela, kao što su središnje regularno tijelo za vodne, komunalne i slične naknade u nadležnosti lokalne samouprave ili ured za koordinaciju, ubrzanje i nadzor izdavanja odobrenja i dozvola za sve značajnije investicije.
Jadranka Kosor je vjerojatno prva premijerka u hrvatskoj povijesti koja je najavila da će krenuti u rezanje broja zaposlenih u preglomaznoj javnoj upravi, ali i ta je mjera zasad prilično maglovita. Trenutno je plan broj zaposlenih smanjiti za oko pet posto, ali tko će i u kojem trenutku dobiti otkaz, ne zna se. Najavljena je tek izrada programa zbrinjavanja viška zaposlenih.
Ostatak mjera svodi se manje ili više na spisak lijepih želja, jer se gotovo nigdje ne navode nikakvi okvirni rokovi za ostvarenje ciljeva (spominje se općenita "visoka razina hitnosti" te kratkoročnost, srednjeročnost i dugoročnost, s tim da nijedna "ročnost" nije pridružena nekoj pojedinoj mjeri), a za dobar dio ciljeva nema ni navedenog načina njihovog ostvarenja, već se tek najavljuju "aktivnosti" i "pripreme planova".
Kompletan Kosoričin program možete pogledatiovdje.
