Ugovori o radu na određeno vrijeme, definicija plaće, kao i izmjene propisa kad je riječ o pravu na razmjerno korištenje godišnjeg odmora te prekovremeni rad, možda neće biti predmet aktualnog usuglašavanja Zakona o radu (ZOR) iako se i ta područja nalaze u prijedlogu izmjena postojećeg zakonodavstva, prenosi Novi list.
Naime, i sindikati i poslodavci dio tih pitanja žele ostaviti za
drugu sveobuhvatniju fazu izmjena radnog zakonodavstva kada će se
na stolu naći sva interesna pitanja.
U rješenjima koje je predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog
sustava posebno je problematična nova regulacija ugovora na
određeno vrijeme. Naime, iz prijedloga izmjene članka kojim se i
dalje naglašava iznimnost sklapanja ugovora na određeno vrijeme,
iako se razlozi za njegovo sklapanje više ne navode, proizlazi da
bi takav ugovor u budućnosti mogao trajati 'do vječnosti'. Prema
predloženom rješenju poslodavac s istim radnikom može sklopiti
'dva ili više uzastopnih ugovora na određeno vrijeme samo ako za
to postoji objektivan razlog kojeg je poslodavac prilikom
sklapanja ugovora o radu dužan pismenim putem obrazložiti
radniku'.
Ukupno trajanje dva ili više uzastopnih ugovora ne može biti
neprekinuto duže od tri godine.
Važeće rješenje, pak, govori o jednom ili više uzastopnih ugovora
o radu. I to je, iako je riječ o rješenju koje sindikatima nikada
nije 'leglo', puno povoljnije od novog prijedloga.
Što je s prvim ugovorom na određeno vrijeme koji će poslodavac
sklopiti s radnikom?
Njega u novom zakonskom rješenju uopće nema, iz čega proizlazi da
ga poslodavac s radnikom može sklopiti na nekoliko mjeseci,
godinu, tri, 10 ili više. Rad na određeno vrijeme poslodavcima je
jeftiniji, primjerice, radniku ne trebaju isplatiti otpremninu.
Za samog radnika to je nesigurniji oblik rada, a takav se radnik
teško može zadužiti za kupnju stana, objašnjava Novi list.
