Udruga Franak uputila je danas Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) otvoreno pismo u kojem traže informacije o aktivi i pasivi od 2003. godine do danas svih banaka registriranih u Hrvatskoj vezano za njihova zaduženja u švicarskim francima i euru, dok je istodobno u Ministarstvu financija započeo tehnički sastanak vezan uz pitanje kredita vezanih uz CHF predstavnika Ministarstva, HNB-a i poslovnih banaka.
U otvorenom pismu HNB-u, u Udruzi Franak navode da žele "točno znati terminski i količinski kupovanje navedenih valuta od strane banaka te izvore njihove kupovine", odnosno "da se u javnost plasiraju svi podaci o pokrivenosti i izvorima kreditnih plasmana prema građanima ove države".
Dodaju kako razumiju "da tražena informacija možda zahtjeva određeni napor prikupljanja, ali s obzirom na akutnost i urgentnost stanja lijepo molimo ekstremnu žurnost".
"Također Vas molimo da nas direktno kontaktirate o možebitnim preprekama davanja ovakve informacije te da nas precizno uputite u postupke dobivanja istih. Istom vas molimo da nam prilikom našeg susreta objasnite je li korištenje CHF-a bez podloge u stvarnom zaduživanju ilegalno", stoji u otvorenom pismu Udruge Franak središnjoj banci, uz napomenu da stoje na raspolaganju za termin sastanka.
Osim guverneru HNB-a BorisuVujčiću, pismo je upućeno i predsjedniku Vlade ZoranuMilanoviću, ministru financija BorisuLalovcu te predsjedniku Saborskog odbora za financije i državni proračun SrđanuGjurkoviću.
U međuvremenu, u Ministarstvu financija započeo je tehnički sastanak vezan uz pitanje kredita vezanih uz CHF predstavnika Ministarstva, HNB-a i poslovnih banaka.
Požurnica sucima Vrhovnog suda
Istodobno, Udruga Franak uputila je i pismo sucima Vrhovnoga suda, u ime, kako navode, "cca 25.000 članova, 100.000 dužnika i oko 350.000 građana Republike Hrvatske koje, kako mi vjerujemo, ne svojom krivicom godinama žive u ekstremnom stresu", a u kojem suce Vrhovnog suda mole "na ekstremnu žurnost u rješavanju predmeta P1401/2012".
Riječ je o predmetu kolektivne tužbe društva Potrošač protiv osam poslovnih banaka, odnosno o žalbi Udruge na dio drugostupanjske presude Visokog trgovačkog suda, a kojom nije potvrđen dio prvostupanjske presude vezan uz 'nepoštenost' valutne kaluzule.
"Iako nismo sigurni da li Vam se smijemo obraćati obzirom da smo na neki način zainteresirana strana, to činimo iz namjere očaja a ne proračunatosti i lobiranja. Vjerujemo da imate sve potrebne informacije za donijeti odluku te se pouzdamo u vašu stručnost i nepristranost, te vas ovom prilikom molimo na ekstremnu žurnost u rješavanju predmeta P1401/2012. Uzimamo si ovo pravo moljenja stoga što je situacija izrazito akutna i volatilna! Gore navedene tisuće ljudi su gurnute preko ruba što potvrđuju i tužne statistike nadprosječnog obolijevanja naših supatnika", stoji u pismu Udruge Franak uz dodatnu molbu sucima Vrhovnog suda da u okvirima njihovih mogućnosti "požure razrješavanje ove situacije!"
Rješenje kroz kamatne stope neprihvatljivo
Koordinator Udruge Franak DenisSmajo ranije je izjavio kako zadiranje u kamatnu stopu, što je ministar financija BorisLalovac najavio kao najizgledniju kratkoročnu mjeru za suzbijanje šoka od snažnog rasta tečaja švicarskog franka, za Udrugu Franak nije prihvatljivo rješenje te da oni i dalje inzistiraju na tome da privremena mjera bude vezana uz tečaj franka.
Ministar Lalovac jutros je, naime, na Hrvatskom radiju ustvrdio kako je zadiranje u kamatnu stopu zasad najizglednija kratkoročna mjera za suzbijanje šoka od divljanja švicarskog franka, ustvrdivši da je najveća odgovornost na bankama, koje moraju pronaći rješenje za novonastalu krizu.
U izjavi za Hinu Smajo je istaknuo kako njima takvo rješenje nikako ne odgovara te da se i dalje zalažu za moratorij na tečaj franka i da je to već i javio ministru financija.
Naglasio je i kako u Udruzi Franak kao najbolje rješenje vide konverziju kredita vezanih uz CHF u kunske kredite. "Mi tražimo da se izvrši konverzija u kunske kredite, a i ekonomski su stručnjaci potvrdili da to ne bi bio nikakav problem", izjavio je Smajo.
Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
Poziv na opću mobilizaciju: 'Možete početi raditi transparente'
Podsjetimo, udruga Franak danas je na svojoj Facebook stranici objavila poziv na "opću mobilizaciju" te je pozvala Hrvatsku narodnu banku da objavi podatke o bilancama, aktivama i pasivama.
"Dosta je bilo laži. Javljajte se svojim koordinatorima, svi koji mogu neka se aktiviraju. Što se nas tiče, možete početi raditi transparente", stoji u prvom objavljenom statusu.
Sat vremena kasnije Udruga je objavila detaljniji post.
"Udruga Franak odlučila je preventivno djelovati i započeti s
mobilizacijom građana. Situacija je alarmantna, moramo svi biti
svjesni da ukoliko se ne usvoje naši zahtjevi, velikom broju
građana će biti ugrožena egzistencija i mnogi od njih će ostati
bez svojih domova.
Udruga Franak je odlučila da, ukoliko se sastanak u utorak
20.01.2015. ne završi usvajanjem naših zahtjeva, započet će s
mobilizacijom naših članova i iskoristiti sva sredstva koja ima
na raspolaganju".
Inače, premijer Zoran Milanović danas je najavio da će Vlada tijekom ovog tjedna u Hrvatski sabor poslati zakonsko rješenje kojim će se olakšati položaj građanima koji imaju kredite u švicarskim francima.
