Osnivači domova umirovljenika, većinom županije, u zadnje su vrijeme povećali cijene smještaja, tvrdeći da su one i dalje daleko ispod tržišnih cijena, na što su reagirale pojedine umirovljeničke udruge ocjenivši to udarom na najsiromašniji dio populacije, uz izražavanje straha da bi moglo doći i do izbacivanja korisnika koji to ne budu mogli plaćati.
Među domovima koji su poskupjeli su četiri doma u Primorsko-goranskoj županiji, čija pročelnica Odjela za socijalnu politiku i mlade DragicaMarač kaže kako je to bilo nužno jer se cijene nisu mijenjale 14 godina.
"Cijene su porasle prosječno od 10 do 15 posto u višekrevetnim sobama, te od 20 do 23 posto za jednokrevetne sobe, no još su daleko ispod tržišnih cijena. Izračunali smo da će domovi sada moći biti samoodrživi, odnosno da uz decentralizirana sredstva koja se dobivaju iz državnog proračuna neće trebati izdvajati i oko četiri milijuna kuna županijskog novca", rekla je Marač Hini.
Povećavanjem cijena željeli smo povećati pravednost jer su mirovine svima male, i onima koji žive u domovima i koji nisu tamo. Pitanje je tko od umirovljenika koji nisu u domovima za 1600 ili 2100 kuna ima tri obroka dnevno, struju, grijanje, toplu vodu i stručnu pomoć, ističe Marač.
Djeca ne žele nadoplatiti sobe svojim roditeljima
Jednokrevetne sobe s balkonom poskupjele su za oko 600 kuna, pa sada koštaju 3000 kuna, a svima kojima je to preskupo predložili smo da se presele u višekrevetne sobe. Naravno da to teško prihvaćaju, a u pojedinim slučajevima djeca im ne žele nadoplatiti tristotinjak kuna.
Tužno je što tako reagiraju uglavnom djeca koja bi svojim roditeljima to mogla priuštiti. Primjerice, jednoj korisnici se sin nije javljao jer je trebao nadoplatiti 180 kuna, kaže Marač.
Unatrag dva mjeseca, od kako su domovi poskupjeli, stiglo je osam pritužbi, i to isključivo korisnika u jednokrevetnim sobama.
Novi model plaćanja koji kreće od početka iduće godine treba ispraviti neravnopravni status korisnika domova i skratiti liste čekanja, kako bi se poštivalo načelo pravednosti - da onaj tko ima novca sam plati svoj smještaj, a država pomogne onima kojima je skrb u domovima potrebna, a ne mogu je platiti, najavljuje Marač.
Iz Ministarstva socijalne politike i mladih obećavaju da će se država, kao i do sada, pobrinuti za umirovljenike koji ne mogu sami plaćati smještaj u domovima.
Nijedan korisnik neće biti izbačen iz doma
Za osobe koje ostvaruju pravo na uslugu smještaja, a ne mogu ga plaćati, država će sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi doplaćivati razliku do punog iznosa. Dakle, nijedan korisnik neće biti izbačen iz doma, poručuju iz Ministarstva.
Ministarstvo nema ovlasti utjecati ili na bilo koji drugi način propisati cijenu usluga smještaja u decentraliziranim domovima, budući su osnivačka prava nad tim domovima 2001. prenesena s Ministarstva na županije.
Odluku o promjeni modela poslovanja i povećanja cijena isključivo donosi Upravno vijeće doma u skladu s odlukama županije, pri čemu nije dužno o tome tražiti suglasnost ili prethodno mišljenje Ministarstva.
Decentralizirani domovi financiraju se sukladno Uredbi o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Vladinoj odluci utemeljenoj na Zakonu o socijalnoj skrbi.
Odluku o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova Vlada donosi na početku kalendarske godine za tekuću godinu.
Županije dofinanciraju svoje domove
Iz dosadašnjih odluka vidi se da su ta sredstva iz godine u godinu smanjivana pa su mnoge županije iz vlastitih prihoda dofinacirale svoje domove.
Po neslužbenim informacijama iz županija, ta bi sredstva zbog manjka novca u proračunu u idućoj godini mogla biti i prepolovljena. Stoga ne stoji ocjena Ministarstva da oni ne utječu na formiranje cijena, ističu nadleži u županijama.
U Primorsko-goranskoj županiji za četiri doma - Kantrida, Volosko, Veli Lošinj i Krk, u kojima je smješteno 800 korisnika, decentralizirana su sredstva u ovoj godini iznosila oko 15 milijuna kuna.
To je bilo nedovoljno pa je županija dodatno izdvojila oko 4,5 milijuna kuna. To su ogromni novci koje bi, kada bi se domovi izdržavali sami, mogli usmjeriti u druge oblike pomoći, primjerice za poticanje zapošljavanja žena, invalida, pomoć djeci i sl., navodi Marač.
U strukturi cijena napravili smo razliku pa su znatnije poskupjele jednokrevetne sobe s balkonom, dok su trokrevetne ostale na istoj razini ili su pojeftinile, objašnjava voditeljica doma na Kantridi MarijaMaras.
U cijeni više nije dodatak za nepokretne već se ona formira po stupnjevima usluge. Primjerice, ako netko tko je pokretan želi ručak u sobu, to će dodatno platiti.
Socijalcima troškove snosi država
U domu je 450 korisnika, a među njima je stotinjak tzv. socijalaca, odnosno onih za koje čitavi trošak snosi ili nadoplaćuje država. Ostalih 350 sami plaćaju ili im nadoplaćuje obitelj, navela je Maras.
Po izračunima Ministarstva socijalne politike i mladih, tržišna cijena smještaja je oko 3900 kuna, a s povećanjem ta se cijena kreće oko 2900 kuna, dakle, još dosta ispod tržišne cijene.
S druge strane, korisnici s povećanjem nisu sretni, što treba razumjeti jer su mirovine male. Ali, oni koji su na listi i čekaju smještaj bili bi sretni i s tom cijenom, jer je u privatnim domovima iznad 4000 kuna, kaže Maras.
U županijskim domovima trenutno je smješteno 11.000 osoba, a na smještaj se čeka godinama. Cijene su se donedavno kretale već od 1200 kuna, a dom za 4000 kuna bio je među najskupljima.
Država izdvaja 200 milijuna kuna godišnje
Država subvencionira smještaj za 1900 umirovljenika, dok se godišnje za umirovljeničke domove iz decentraliziranih sredstava ukupno izdvaja nešto više od 200 milijuna kuna.
Umirovljenika s najnižim mirovinama do 1500 kuna ima 30 posto, isto je toliko onih koji imaju više od 2500 kuna, dok ih je 20 posto s mirovinom od 2000 do 2500 kuna.
Analize Ministarstva socijalne politike i mladih pokazuju da u nekoliko najvećih domova, koji imaju i po 500 korisnika, ima dosta umirovljenika koji bi mogli platiti veću cijenu smještaja.
Po novom modelu, koji treba profunkcionirati od početka 2015., cijene u svim domovima ovisit će o kvaliteti usluge. Svaki dom će formirati svoju cijenu i objaviti cjenik, ističu u Ministarstvu.
Korisnik koji treba 24-satnu skrb podnosit će zahtjev za dom centru za socijalnu skrb, koji će potom utvrditi njegove prihode. Ako ni korisnik niti njegovi zakonski uzdržavatelji nemaju dovoljno novca, centar će ga smjestiti u dom, a Ministarstvo će pokriti razliku ili platiti čitav smještaj.
