U nedjelju se obilježava 67. obljetnica proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac.
Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovici 1941.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživio je samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istog dana 1945. godine, počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Na obilježavanju proboja u Spomen području Jasenovac i komemoraciji sudjeluje i hrvatski državni vrh - premijer Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem i predsjednik Republike Ivo Josipović koji će održati i govore te ministri Gordan Maras, Mirando Mrsić, Tihomir Jakovina i Željko Jovanović.
Predsjednik Josipović istaknuo je kako treba prepoznati svakoga tko želi negirati zločine i tko u ime nacije želi mržnju i stradanje.
"Danas u udžbenicima nije napisana puna istina o Drugom svjetskom ratu", rekao je i izrazio uvjerenje da će se u Jasenovcu i kad ne bude živih zatočenika, učiti lekciju iznova.
Predsjednik Josipović je upozorio kako se iz takvih tragičnih događaja često nije naučilo ništa jer se uvijek iznova javljaju pokreti koji bi opet pogazili ljudskost, slobodu i demokraciju.
U medijima se, dodao je, često može slušati emisije kojima revizionisti mijenaju povijest, želeći time promijeniti i našu budućnost.
No, kako je naglasio, naša se budućnost neće promijeniti jer Hrvatska ima dovoljno pametnih ljudi i poštenja. U Hrvatskoj nikada više fašitičke, nacističke i ustaške ideje neće proći, rekao je Josipović.
Zaborav i negiranje najveći su opasnosti demokracije, slobode i ljudskosti i zato ne smijemo dopusti da se zaboravi što je bilo u Jasenovcu, poručio je predsjednik Josipović. Kazao je i da prava partizana i antifašista nisu onakva kakva bi trebala biti i da to treba mijenjati.
S komemoracije u Jasenovcu predsjednik Josipović je također poručio kako nema ni jednog mjesta koje bi bolje svjedočilo o onome što se dogodilo u ratu, i mjesta gdje su se na taj način suočili zločin, mržnja i neprijateljstvo sa slobodom i demokracijom.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako glavna zadaća ovakvih skupova nije da drži političke govore, nego da djecu u školskim udžbenicima povijesti uči što se stvarno dogodilo i da spoznaju istinu.
Kada su mladi već formirane osobe nakon toga je kasno za učenje i svatko ide pod svoju zastavu, dodao je.
"Jedina zastava kod koje trebamo stati je zastava demokratske slobodne i pravedne Hrvatske, otvorenog društva, zajednica svih onih koji u njoj žele živjeti", rekao je premijer Milanović.
Predsjednik Hrvatskog sabora Šprem kazao je da danas nitko ne može negirati žrtve Jasenovca koji je bio logor smrti i da ti zločini zaslužuju svaku osudu. Ustaški pokret, kazao je, nije bio u interesu naroda ni Hrvatske već u njihovom vlastitom interesu, a suočavanje s vlastitom prošlošču potrebno je čak ako je i neugodna.
Dok su na temelju vjerske i nacionalne pripadnosti sudionici režima ubijali svoje dojučerašnje susjede, pravdali su to obranom hrvatskog naroda kojem nije nikada nanjeta veća sramota, rekao je Šprem.
Više od 80 tisuća ubijenih od kojih 20 tisuća djece zastrašujući su znanstveno-utemeljeni i dokumentirani podatci o ustaškom logoru Jasenovac i njih danas nitko ne može osporavati ni negirati, dodao je te podsjetio kako su žrtve najvećim dijelom bili Židovi, Srbi i Romi, ali da se ta ista, tobože prohvatska politika, nije ustručavala u logoru zatvarati i ubijati Hrvate, poput istaknutog člana Hrvatske seljačke stranke Mihovila Pavleka Miškine zato što su se usprotivili Anti Paveliću i njegovim ustaškim sljedbenicima.
Kao što se ni za jedan narod ne može reći da je genocidan jer je krivnja individualna, tako ni današnje generacije ne snose odgovornost za zločine počinjene u Jasenovcu. No, svi mi u Hrvatskoj danas imamo obvezu da se zločini u ime rasne, vjerske, nacionalne i ideološke pripadnosti više nikada ne ponove, poručio je Šprem.
Tu smo da bi svim žrtavama odali počast, želim zahvaliti svima koji su pomogli u čuvanju sjećanja na žrtve Jasenovca, kazao je Šprem dodavši kako su antifašističke vrijednosti ugrađene u temelje hrvatske države.
Hrvatska je iz Drugog svjetskog rata izašla na strani pobjedničke antifašističke koalicije. Antifašističke vrijednosti ugrađene su u temelje današnje neovisne i samostalne Hrvatske u izvorišnim osnovama Ustava. To su ujedno vrijednosti na kojima se izdigla Europa iz pepela i ruševina nakon Dugog svjetskog rata, a pripadnost današnje Republike Hrvatske europskim civilizacijskim vrijednostima je neupitna, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora.
Nakon obraćanja predstavnika hrvatskoga državnog vrha, molitve su izrakli predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj - pakrački paroh protonamjesnik Đorđe Teodorović, rabin Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević, rabin vjerske zajednice Bet Israel Kotel Da-Don, glavni imam sisački Alem ef. Crnkić i župnik Župe Jasenovac Mario Cimbal.
Izaslanstvo najvišeg državnog vrha - predsjednici Hrvatskog sabora, Vlade RH i Republike položila su vijenac i odala počast jasenovačkim žrtvama u podnožnju spomenika Cvijet.
Vijence su također položila i odala počast brojna izaslanstva antifašističkih udruga iz Hrvatske i susjednih zemalja, kao i predstavnici Sisačko-moslavačke županije, grada Zagreba, Srpskog narodnog vijeća, romske udruge, diplomatskog zbora i mnoga druga izaslanstva.
Okupljenima se prva obratila predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak, koja je poseban pozdrav uputila preživjelim zatočenicima Jasenovačkog i 70-ak drugih logora u kojima su se na području NDH događali ratni zločini.
Logoraši su krenuli u proboj na dogovoreni znak Ante Bakotića, a maloborjni preživjeli, tek njih stotinjak ponijeli su u svojoj duši doživotnu traumu ali i obvezu da za buduće generacije sačuvaju sjećanje na žrtve i na proživljene strahote da se slični užasi nikada više ne ponove, istaknula je Sedmak.
Rekla je kako je dosad u logoru Jasenovac evidentirano 82.085 mrtvih na deset lokaliteta, a žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti. Među ubijenima je i 20.038 djece mlađe od 14 godina a da nije bilo humanista ta broja bi bila veća i strašnija, rekla je Sedmak.
Predstavnica zatočenika i preživjela logorašica Brigita Knežević kazala je u prigodnoj riječi, kako Spomen područje Jasenovac nas treba uvijek podsjećati na žrtve koje su ovdje položile svoje živote te da se zlo nikad ne ponovi i da gradimo život i budućnost u ljubavi i toleranciji. Takav zavjet moramo ostaviti za buduće naraštaje, kazala je Brigita Knežević.
U molitvi nakon obraćanja sudjelovat će predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a nakon toga će biti položeni vijenci i odata počast u podnožju spomenika Cvijet.
