Prema njegovim riječima, presudnu ulogu u informatizaciji imala bi država, ali bi ekonomski nositelji svih promjena bili intelektualno i industrijsko poduzetništvo. Razvoj i primjena informacijske tehnologije omogućila bi veću efikasnost državne uprave i gospodarstva te otvaranje novih radnih mjesta.
U financijskom pogledu za informatizaciju bi trebalo godišnje izdvojiti jedan posto brutto domaćeg proizvoda, što u sadašnjim okolnostima iznosi oko 200 milijuna dolara godišnje, rekao je Srića.
Budući da je Hrvatska danas na europskom dnu sa samo 2,4 posto stanovništva koje se koristi internetom, krajnji cilj strategije jest da se internetom služi svaki građanin u svojoj svakodnevnoj komunikaciji.
Stretegija sadrži skup mjera i preporuka koje bi trebalo ostvariti u izgradnji informacijskog društva u različitim područjima, no provedba strategije ovisit će, drže njezini tvorci, o nacionalnom konsenzusu i prije svega spremnosti države da osigura organizacijsku i novčanu potporu.
Za provedbu strategije bilo bi potrebno imenovati ministra za informatizaciju, osnovati nacionalni fond kao središnju ustanovu te stručni savjet, kao i izraditi program informatizacije prema pojedinim područjima (uprava i javne djelatnosti, gospodarstvo, domaćinstvo, školstvo, zdravstvo, itd.).
U Prijedlogu strategije se napominje da u Hrvatskoj postoji oko 1.700 tvrtki koje bi bile sposobne za brzu primjenu novih tehnologija, dok informatiku koristi u svom poslovanju oko 64 tisuće gospodarskih subjekata. U državnoj upravi informatizirano je više od deset tisuća radnih mjesta, a godišnje se za nabavku i korištenje računalne opreme potroši oko milijardu dolara. No, to je, kako se navodi, još uvijek mnogostruko manje negoli u razvijenim ili u nekim nama susjednim zemljama.
Predstavljen prvi prijedlog strategije informatizacije Hrvatske
