Kako bi se kvalitetno radilo na prevenciji vršnjačkog nasilja u školama potrebna je suradnja svih institucija - škola, centara za socijalnu skrb i policije ali i pravosuđa, rečeno je danas u Zagrebu na početku Konferencije o nasilju u školama u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), kojoj je cilj dodatno podići svijest o vršnjačkom nasilju i drugim oblicima nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Čak 54 posto djece i mladih naišlo na
neželjene seksualne sadržaje na internetu, 39 posto njih je
doživjelo da ih se pita da se slikaju na seksualizirani način i
pošalju takvu sliku osobi s kojom komuniciraju, od čega je šest
posto djece to i učinilo"Govoriti o nasilju u školama ne
možemo ako školu ne promatramo kao dio društva - sve što se
događa u društvu, odražava se i u školama. Vizija hrvatske vlade
i MZOS-a je Hrvatska kao država slobodnih ljudi s ekonomijom
utemeljenom na znanju, kao društvo jednakih šansi za sve, pri
čemu je uloga obrazovanja na prvome mjestu", kazao je ministar
znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović
u uvodnom govoru.
Prema izvješćima MZOS-a, u školskoj godini 2011./ 2012. sveukupno
je u osnovnim i srednjim školama zabilježeno 1.577 slučajeva
vršnjačkoga nasilja, od čega 1.039 u osnovnim te 538 u srednjim
školama. MZOS je u proteklom razdoblju poduzeo čitav niz
aktivnosti koje su imale za cilj prije svega prevenciju
vršnjačkoga nasilja, rekao je ministar.
Posebno je istaknuo dvije potpuno nove aktivnosti koje se provode
od ove školske godine - kurikulum građanskog odgoja, u sklopu kojega
se radi na suzbijanju nasilja u školama, te kurikulum
zdravstvenog odgoja, kod kojega je naglasak na prevenciji.
Donijet je i novi pravilnik o načinima postupanja učitelja,
nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u poduzimanju mjera
zaštite prava učenika, pripremljeni su projekti za strukturne
fondove, a
Hrvatska od iduće godine jedina uz Francusku, Nizozemsku i Japan
u sto svojih škola kreće s projektom Judo u
škole.
Potpredsjednica vlade RH i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kazala je kako je suradnja između sustava socijalne skrbi i obrazovanja te policije izuzetno važna, no da je jednako toliko važno napraviti pomake i u sustavu pravosuđa.
"Jedino bržim rješavanjem slučajeva vršnjačkog nasilja šalje se
dobra poruka: da je nasilje nedopustivo i da će se
sankcionirati", poručila je Opačić, te izrazila nadu da će se
sličan skup u skorije vrijeme organizirati i s djelatnicima
centara za socijalnu skrb, kao još jedan način razvoja
suradnje.
Uvodno izlaganje na temu Nasilje među djecom i
mladima – čiji je to problem? održala je
ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba
Gordana Buljan-Flander, koja je istaknula kako
je riječ o izuzetno složenoj problematici koju je potrebno
sagledati iz širokog kuta.
Prema podacima te Poliklinike, u Hrvatskoj je 19 posto djece
doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja, dok je 8 posto tzv.
'provokativnih' žrtava, odnosno, onih koji i čine i doživljavaju
nasilje, te jednako toliko djece koja čine nasilje. Prema
podacima iz 2008. prikupljenih na uzorku od 2.500 djece, u
Hrvatskoj je različitim oblicima elektroničkog nasilja bilo
podvrgnuto 15-20 posto djece, dok značajan broj njih i čini takvo
nasilje.
"Kad pogledamo da je u tome uzorku čak 54 posto djece i mladih
naišlo na neželjene seksualne sadržaje na internetu, 39 posto
njih je doživjelo da ih se pita da se slikaju na seksualizirani
način i pošalju takvu sliku osobi s kojom komuniciraju, od čega
je šest posto djece to i učinilo, te da je svako treće dijete
dobilo sliku bez odjeće ili u seksualiziranoj pozi od osobe s
kojom je komuniciralo, zaista se moramo pitati tko je odgovoran
da se taj problem počne rješavati", kazala je
Buljan-Flander.
"Uzme li se da čak 19 posto djece žrtava vršnjačkog
nasilja u svijetu godišnje pokuša suicid, jasno je kako
je riječ o izuzetno važnoj problematici kojoj je potrebno
pristupiti na sustavan i organiziran način", naglasila je.
"Stručnjaci su mišljenja da retroaktivne i represivne strategije
nemaju puno svrhe te preporučuju reagiranje na manja ometajuća
ponašanja, kao i okretanje u smjeru suradnje umjesto
okrivljavanja. Također, važno je razvijati prepoznavanje novih
oblika nasilja među djecom. Pitanja na koja pritom treba
odgovoriti su: gdje počinje i prestaje odgovornost škole, tko
treba inicirati i održavati suradnju među institucijama, tko
treba osigurati podršku nastavnicima, te kako poboljšati suradnju
između škole i roditelja", kazala je Buljan-Flander.
Osim podizanja svijesti o problemu vršnjačkoga nasilja u školama,
konferencija se bavi analizom učinkovitosti i provedbe postojećih
propisa i aktivnosti, kao i osmišljavanjem novih načina i
strategija u sprječavanju i prevenciji nasilja i to kroz tri
okrugla stola s temama Uzroci/posljedice vršnjačkog
nasilja i drugih oblika nasilja u školi, Modeli/načini
sprječavanja vršnjačkog nasilja i drugih oblika nasilja u
školi, te Što još poduzeti/kako
dalje?Provedba postojećih te osmišljavanje
novih načina i strategija u prevenciji vršnjačkog nasilja i
drugih oblika nasilja u školi.
Konferencija je u sjedištu MZOS-a u Zagrebu okupila ravnatelje,
učitelje, nastavnike i stručne suradnike školskih ustanova, a
nazočili su joj i pravobraniteljica za djecu Mila
Jelavić, predsjednica Udruge Nastavnici
organiziranoSanja Lukić, Dean
Ajduković s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Udruge roditelja Korak po
korakGorana Hitrec, Zrinka
Ristić-Dedić s Instituta za društvena istraživanja,
trener mlađih juniora u VK MladostDubravko
Šimenc, te brojni drugi stručnjaci koji se bave tom
problematikom.
Otvorenju su nazočili i ministar pravosuđa Orsat
Miljenić te glavni ravnatelj policije Vlado
Dominić, koji je kazao kako policija u školama
intervenira u pravilu na dojavu i poziv ravnatelja ali da ima
dobar program prevencije, te da se djelovanje policije najviše
fokusira da u suradnji s MZOS-om i ministarstvom socijalne skrbi
proaktivno djeluje što se tiče sprječavanja nasilja u obitelji,
te vršnjačkog nasilja u školi i na putu od kuće do škole
