pita se sve više roditelja / Treba li cijepljenje djece biti propisano zakonom ili ne?

Posvađala se s pedijatricom, prijetila joj je kazna od 2000 kuna - no Andrea od svoje odluke da ne cijepi djecu - ne odustaje.

"Smatram da roditelje prije svega treba educirati - stručnim informacijama, ali i liječnicima koje su za i koje su protiv. 9-mjesečna Mia tako je jedna od rijetke djece u Hrvatskoj koja nije cijepljena. Njezin brat Fran primio je samo prva cjepiva - Andrea je tako odlučila nakon lošeg iskustva najstarijeg djeteta", izjavila ja Andrea Todorić, majka.

"Nakon što se cjepio je dobio zaušnjake protiv kojih se cjepivo - onda je počelo moje pitanje - kako je to moguće jer sam mislila da su cjepiva ta koja štite", dodala je Andrea.

Strah od nuspojava - glavni je razlog necijepljenja djece. Sve je počelo prije 16 godina kada je jedan znanstvenik povezao cjepivo protiv ospica, mumsa i rubeole s autizmom. Njegovo je istraživanje opovrgnuto - no strah postoji i dalje. Danas službeni podaci Agencije za lijekove kažu - godišnje se prijavljuje 150 nuspojava na dječja cjepiva - no ništa ozbiljno.

"Crvenilo, otekline, bolnost na mjestu primjene, jedan manji dio su temperatura, umor, slabost mišića", kazao je Darko Krnić, Nacionalni centar za praćenje nuspojava, Halmed.

Kada se 2009. na cjepivo MOPARU pojavila ozbiljna nuspojava - aseptički meningitis: odmah su reagirali.

"To je cjepivo povučeno - mi aktivno pratimo situaciju sa svim lijekovima - ako postoji sigurnosni problem neće više biti na tržištu", dodaje Krnić.

Na pitanje mora li cjepljenje biti obavezno: Europa kaže - ne. U 16 razvijenih, zapadnih zemalja - nije obavezno nitijedno cjepivo - samo preporučeno. U Franucuskoj, Belgiji, Italiji i Malti obavezno je do tri cjepiva - a Hrvatska je u društvu Bugarske, Latvije, Rumunjske
- ukupno 10 zemalja sa više obveznih cjepiva.

"Izgleda da je represija prisutna u zemljama koje su postkomunističke, a u onim zemljama gdje je tradicija demokratskog odlučivanja jača da je kod njih prisutna veća sloboda odlučivanja", smatra Branka Mrzić Jagatić, Udruga Roda.

Treba li i Hrvatskoj veća sloboda odlučivanja - za koju se zalažu tisuće roditelja na Facebooku - odlučit će se nakon javne rasprave - u kojoj svoje mišljenje mogu iznijeti svi.