Mlada Zagrepčanka, svjetska rekorderka za mlađe juniorke, postala je na taj način prva hrvatska atletičarka koja je ušla u olimpijsko finale. Kod atletičara to je uspjelo jedino Ivanu Gubianu, koji je na prvim Olimpijskim igrama poslije Drugog svjetskog rata, u Londonu 1948. godine, osvojio srebrnu medalju u bacanju kladiva, dok je Franjo Mihalić u Melbourneu 1956. bio srebrni u maratonu.
"Ivana je imala dovoljno jakih natjecanja u pripremi. Na Olimpijske igre došla je sa jedanaestim prijavljenim rezultatom, a na treninzima je ostvarivala odlične daljine," izjavio je izbornik atletske vrste Žarko Martinek.
Brkljačić je u ulazak u finale osigurala već u prvom pokušaju. U drugoj seriji pokušala je baciti još dalje, no zbog manje pogreške pri izbačaju nije uspjela, dok je u trećoj seriji prestupila. Njezin najbolji rezultat iznosi 68 metara i 18 centimetara, s tom dužinom ušla bi u finale kao druga.
"Ivana je poznata po tome da na važnim natjecanjima baca svoje osobne rekorde. Osim zlata koje je nedostižno, sve ostalo je otvoreno," dodao je Martinek.
Najbolji rezultat kvalifikacija ostvarila je Ruskinja Olga Kuzenkov (70.60), dok je najveću nedoumicu izazvala svjetska rekorderka Rumunjka Melinda Melinte (76.07), koja se nakon prve probne serije povukla sa zaletišta. Kasnije se ustanovilo kako je Rumunjka suspendirana zbog uzimanja dopinga.
"Melinte je bila pozitivna na nandrolon nakon mitinga u Italiji i zbog toga je udaljena s natjecanja," izjavio je glasnogovornik Međunarodne amaterske atletske federacije Giorgio Reineri.
