U zimskim prognozama za svjetsko gospodarstvo, objavljenim u utorak, Svjetska banka je prognozirala da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto, u odnosu na 1,2 posto, prognoziranih u lipnju prošle godine.
Ta je prognoza pomaknuta za 2016. godinu za koju su prethodno prognozirali 1,8-postotni rast. Za 2017. predviđa se rast aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu za 1,5 posto.
Svjetska banka objavljuje prognoze za svjetsko gospodarstvo, s posebnim naglaskom na zemlje u razvoju, dva puta godišnje, u siječnju i u lipnju.
Hrvatska bilanca plaćanja po tekućem računu iskazana udjelom u BDP-u trebala bi u ovoj godini iskazati višak od 1,3 posto, čime je SB snizio lipanjsku prognozu za 0,7 postotnog boda. U 2016. višak bi se trebao smanjiti na 1,2 posto, u odnosu na 1,8 posto prognoziranih u lipanjskom izvješću.
U 2017. višak bi prema procjenama SB-a trebao kliznuti na samo 0,5 posto BDP-a. Svjetska banka objavila je prognoze za Hrvatsku u skupini tranzicijskih europskih zemalja s visokim dohotkom koja još obuhvaća Češku, Slovačku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Rusku Federaciju a objavljena je u sklopu prognoza za skupinu gospodarstava u razvoju u široj regiji Europe i središnje Azije.
U Svjetskoj banci očekuju da će ta regija u cjelini u ovoj godini ostvariti rast od tri posto, koji bi iduće godine trebao ubrzati na 3,6 posto, te na četiri posto u 2017. Upozoravaju pritom na velike razlike među zemljama, izdvajajući prognoziranu recesiju u Rusiji. S druge bi strane postupni oporavak eurozone trebao poduprijeti rast u Turskoj i u zemljama u razvoju u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Gruziju, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju, Zajednicu Nezavisnih Država (ZND) i Armeniju.
Ukupno bi zemlje u razvoju trebale ove godine u prosjeku zabilježiti 4,8-postotni rast, koji bi u 2016. trebao ubrzati na 5,3 posto, te na 5,4 posto u 2017. Za svjetsko gospodarstvo u cjelini banka prognozira rast od tri posto u ovoj godini, te od 3,3 posto u 2016. U 2017. trebao bi neznatno usporiti, na 3,2 posto.
Oporavak je neravnomjeran, konstatiraju u SB-u, ukazujući na sve brži rast u američkom i britanskom gospodarstvu, obilježen oporavkom tržišta rada i nastavljenom iznimno blagom monetarnom politikom. S druge pak strane gospodarske aktivnosti u eurozoni i Japanu neprekidno posrću, pritisnute nasljeđem financijske krize. Pritom u SB-u upozoravaju da bi produljeno razdoblje stagnacije odnosno deflacije u eurozoni ili Japanu moglo zakočiti i svjetski gospodarski rast.
Kao jedan od rizika po svjetski gospodarski rast izdvajaju i mogući pritisak niskih cijena nafte na bilance zemalja-proizvođača dok bi zemlje-potrošači mogle od njega imati koristi.
"Niže cijene nafte rezultirat će značajnim pomacima realnog dohotka iz zemalja u razvoju izvoznica nafte u zemlje u razvoju-uvoznice nafte", procjenjuje direktor odjela za razvojne prognoze Ayhan Kose.
