Razvoj digitalne tehnologije, interneta i mobilnih komunikacija ne samo da olakšava život nego bi moglo i produžiti ljudski životni vijek. Kako piše Al Jazeera Balkans, Kate Wu iz tajvanske TAITRA-e tvrdi da se očekuje da bi Internet stvari - IoT, sustav povezivanja svih uređaja putem interneta, trebao do 2029. godine produžiti trajanje ljudskog života za pet godina, do 85 godina života.
Tome će doprinijeti razvoj i uvođenje 5G mobilnih mreža koje će omogućiti veći protok podataka te stabilnije i snažnije veze. Uz umjetnu inteligenciju, razvoj Interneta stvari i analiziranje svih podataka s uređaja kojima smo okruženi, poput pametnih satova, digitalnih asistenata itd. omogućit će pružanje učinkovitijih liječničkih tretmana, bolje njege pacijenata, većeg pristupa medicinskim uslugama te razvoja kvalitetnije preventivne i preciznije medicine, tvrdi Wu.
Nadzor s udaljenosti
Od nove tehnologije sveukupne povezanosti imat će koristi, primjerice, ambulantna vozila hitne pomoći jer se stanje pacijenta može poslati u medicinske centre koji nakon analize podataka mogu pružiti savjet za liječenje još dok je pacijent u vozilu, a moći će se pratiti zdravstveno stanje i drugih pacijenata s udaljene točke poput bolnica.
Gotovo 700 milijuna nosivih uređaja poput pametnih satova, koristit će se ove godine u svijetu. Ti uređaji mogu očitavati niz podataka korisnih liječnicima, poput broja otkucaja srca, krvnog pritiska, navika u spavanju, dubine sna itd.
Augmented reality in marketing. Woman traveler with phone. Navigation on the projection of the display
Internet stvari će omogućiti stjecanje uvida u život ljudi te uzorake ponašanja i odstupanje od rutine. Promjena redovnih aktivnosti mogla bi biti indikator određenih problema ili ponašanja povezanih sa zdravljem određene osobe, ali i sveukupnog stanovništva. Uz pomoć umjetne inteligencije ti će se podaci analizirati i omogućiti optimizaciju preventivnih tretmana za niz bolesti.
Rehabilitacija s udaljenog mjesta
Korištenjem virtualne stvarnosti bit će također omogućena i rehabilitacija pacijenata s udaljenog mjesta. Pomoć pri vježbanju će biti dostupna bez fizičkog prisustva uz osobu kojoj potrebna pomoć.
Očekuje se da će mladi u dobi između 18 i 21 godine, koji život ne mogu zamisliti bez mobitela i drugih suvremenih uređaja, najviše koristiti usluge virtualne zdravstvene njege, digitalnih terapeuta i liječenja na daljinu. Gotovo 55 posto njih nema svog obiteljskog liječnika, piše Al Jazeera Balkans.
Najviše koristi će imati sami pacijenti
Od upotrebe napredne tehnologije neće imati koristi samo velike tvrtke, već bi od nje trebali imati najviše koristi sami pacijenti. Tako Wu tvrdi da će novi sustav utemeljen na korištenju interneta stvari smanjiti troškove zdravstvenih usluga te povećati njihovu kvalitetu i omogućiti veći pristup zdravstvenoj njezi.
Wu stoga smatra da će "sve to dovesti do poboljšanja zdravlja ljudi".
