Trideset i pet godina nakon što se dogodila jedna od najvećih nuklearnih katastrofa na svijetu, ona u Černobilu kad je eksplodirala nuklearna elektrana, znanstvenici koji prate stanje u toj razrušenoj nuklearki zapazili su porast fizijske reakcije duboko u masama uranovog goriva u nepristupačnoj komori unutar kompleksa.
Ukrajinski znanstvenici sada pokušavaju utvrditi hoće li se taj porast energije u neispravnoj hali reaktora stabilizirati ili će zahtijevati daljnju i vrlo opasnu intervenciju s ciljem sprječavanja nove i daljnje nuklearne reakcije.
Posljednja istraživanja vezana za slučaj černobilske nuklearne elektrane pokazuju i da su šuma i usjevi u blizini Černobila još uvijek kontaminirani, čak toliko godina nakon nesreće.
Senzori trenutno prate sve veći broj neutrona, što je signal fizije, izvijestio je Anatolij Dorošenko iz Instituta za sigurnosne probleme nuklearnih elektrana (ISPNPP) prošloga mjeseca tijekom rasprava o stanju u černobilskoj elektrani.
Tamnošnji znanstvenici i dalje rade na tome kako ukloniti potencijalnu prijetnju koja se nalazi ispod natkrivenog reaktora i u sobi 305/2, prenosi Novi list.
Eksplozija iz 1986. godine razrušila je mnoge zidove i zapečatila mnoge sobe i hodnike kojima se ne može pristupiti, a tone radioaktivnog materijala iz unutrašnjosti reaktora razasuto po cijelome postrojenju nekad aktivne nuklearne elektrane stvorilo je veliku toplinu od koje je nastala smjesa slična topljenome pijesku koja sadrži beton i čelik.
Taj je radioaktivni materijal sličan lavi curio na niže razine postrojenja, prenosi New Scientist.
Smatra se da jedna komora, poznata kao podreaktorska soba 305/2, sadrži velike količine radioaktivnog materijala, no ljudska joj ruka ne može pristupiti, a ne mogu joj pristupiti niti roboti. Istraživači su nedavno uočili skok u emisiji neurona iz te sobe, a sada su se te razine povećale za četrdeset posto od početka 2016. godine.
Taj povećani postotak ukazuje na rastuću reakciju nuklearne fisije, pa istraživači pokušavaju utvrditi hoće li se ovaj porast aktivnosti smanjiti kao neki prethodni porasti aktivnosti u drugim dijelovima ruševina, ili će morati pronaći način kako da uđu u tu zlokobnu prostoriju i interveniraju.
Jedno od objašnjenja zašto se ovo događa je moguće isušivanje postrojenja zbog njegova natkrivanja u 2016. godini. Kad se gorivo urana ili plutonija radioaktivno raspadne, ono emitira neutrone koji mogu potaknuti daljnju fizijsku reakciju ako su vezani za drugu radioaktivnu jezgru koja ih "hvata". Međutim, velike količine vode usporavaju neutrone sprečavajući ih da se vežu za tu novu jezgru.
