No, jedan od vodećih članova AfD-a, stranke koja je osvojila 12,6 posto glasova na saveznim njemačkim izborima i tako postala treća najjača stranka u donjem domu parlamenta, poručio je da se Židovi ne moraju bojati njezina uspjeha.
Krajnja desnica nije bila prisutna u parlamentu od 1950-ih, zahvaljujući naporima Njemačke da se distancira od užasa nacističkog holokausta.
Ronald Lauder, predsjednik Svjetskog židovskog kongresa sa sjedištem u New Yorku, nazvao je kancelarku Angelu Merkel "istinskim prijateljem Izraela i židovskog naroda", izrazivši žaljenje zbog uspona AfD-a u trenutku kada antisemitizam raste u cijelom svijetu.
Prema njegovim riječima, radi se o "sramotnom reakcionarnom pokretu koji podsjeća na najgora poglavlja njemačke povijesti i trebao bi biti zabranjen, no sada u njemačkom parlamentu može promicati svoju zloćudnu platformu".
Izraelska ministrica pravosuđa Ayelet Shaked također je izrazila zabrinutost, ali i nadu da su "Nijemci dobro naučili svoju povijest te pamte holokaust i razloge koji su to toga doveli".
AfD, koji je u posljednje dvije godine pošto je Merkel otvorila njemačke granice za više od milijun migranata, uglavnom s Bliskog istoka, zabilježio veliki uspon, tvrdi da imigracija ugrožava njemačku kulturu, ali odlučno odbacuje optužbe za rasizam ili antisemitizam.
"U programu naše stranke nema ničega što bi moglo ili trebalo na bilo koji način zabrinjavati Židove u Njemačkoj", kazao je novinarima Alexander Gauland.
Podsjećajući na snažnu diplomatsku potporu Njemačke Izraelu dodao je da bi Berlin, bude li potrebno, trebao poslati u Izrael svoje vojnike radi obrane zemlje od Palestinaca i susjednih neprijateljskih država.
Gauland je, međutim, izazvao zgražanje javnosti kada je u izbornoj kampanji kazao da bi Nijemci trebali biti ponosni na postignuća svojih vojnika u dva svjetska rata.
Središnje židovsko vijeće u Njemačkoj je priopćilo da su izborni rezultati potvrdili njihova najveća strahovanja te je također upućen poziv ostalim strankama da ostanu ujedinjene i suprotstave se AfD-u.
"Od naših demokratskih snaga očekujem da razotkriju pravu prirodu AfD-a i njegova prazna, populistička obećanja", kazao je predsjednik vijeća Josef Schuster.
Volker Beck, član Zelenih, u Gaulandovim komentarima vidi "propitivanje njemačke potpore Izraelu" - jednog od glavnih načela poslijeratne vanjske politike.
"Poruka njegovim antisemitskim pristašama je jasna: Nema potrebe za Nacionalnom demokratskom strankom (NPD) - za koju je ustavni sud ocijenio da podsjeća na Hitlerovu nacističku stranku) jer je AfD vaš politički dom", kazao je Beck.
U Njemačkoj živi oko 200.000 Židova i radi se o trećoj najvećoj židovskoj zajednici u Europi, nakon Velike Britanije i Francuske. To je veliki porast u odnosu na samo 15.000 Židova u Njemačkoj nakon nacističkog Trećeg reicha.
Njemačka je posljednjih desetljeća stekla ugled sigurne, tolerantne i ugodne države za Židove. No, službena statistika pokazuje porast antisemitskih zločina u prvih osam mjeseci 2017. za četiri posto te je do sada zabilježeno preko 680 takvih kaznenih djela.
Izvješće njemačkog parlamenta iz 2016. je, međutim, pokazalo da njemačkim Židovima sve veća prijetnja antisemitizma stiže iz redova muslimana. Na upite Ekspertne skupine o antisemitizmu, upućene židovskim građanima o verbalnim i fizičkim napadima, na prvo su mjesto došli "muslimanski pojedinci ili skupine", ispred "nepoznatih počinitelja" ili krajnje desnih i krajnje lijevih stranaka.
"Uz zabrinjavajući porast krajnje desnog populizma, postoji i zabrinutost zbog antisemitizma među muslimanima, posebice u izbjegličkoj i migrantskoj populaciji", navodi se u izvješću.
No taj problem ne muči samo Njemačku, pa je britanski Guardian nakon terorističkih napada u Francuskoj 2015. u svojoj analizi da je "tradicionalni" francuski antisemitizam, sa svojim nacionalizmom i bliskošću s katoličanstvom, dramatično pao pri kraju 20. stoljeća, kao i antisemitizam krajnje ljevice, ali da se od 2000. bilježi jednako dramatičan rast nasilja prema Židovima od strane muslimana, uključujući napade i ubojstva, oštećenja sinagoga, prijetnje zbog nošenja 'kippe' i zastrašivanja u javnosti.
U Francuskoj živi između 500.000 i 600.000 Židova, a prema podacima objavljenim u prosincu 2015., godinu dana ranije je po prvi puta više Židova iselilo iz Francuske nego bilo koje druge zemlje - oko 7000, dvostruko više nego 2013.
