Žene moraju čekati još 202 godine kako bi se u plaćama izjednačile s muškarcima i imale iste mogućnosti zapošljavanja, prema globalnom izvješću objavljenom u utorak po kojemu uvođenje umjetne inteligencije i nedostatak organizirane skrbi za djecu onemogućava mnoge žene u ulasku u svijet rada.
Žene zarađuju upola toliko koliko zarađuju muškarci, prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), po kojemu je jaz u plaćama u 2018. bio 51 posto.
"Još smo daleko od jednakosti i još smo daleko od točke u kojoj će žene i muškarci imati iste plaće za isti posao", kazala je autorica izvješća Saadia Zahidi, voditeljica WEF-ova centra za novu ekonomiju i društvo.
Ove je godine bilo zaposleno manje žena nego muškaraca, uglavnom zbog nedostatka organiziranog zbrinjavanja djece što onemogućava žene da uđu u svijet rada ili napreduju do viših položaja, prema godišnjem indeksu koji rangira 149 zemalja u nijhovu napretku da smanje rodni jaz.
"Većina gospodarstava nije postigla veliki napredak u osiguranju bolje infrastrukture za skrb o djeci", kazala je Zahidi u telefonskom intervjuu.
"To je i dalje veliki razlog zašto žene ne mogu na tržište rada ili ne mogu napredovati toliko koliko bi trebale s obzirom na talente koje imaju", dodala je.
Žena nema na vrhu, utvrdilo je izvješće, a samo trećina menadžera su žene.
Ove je godine na čelu država samo 17 žena, a 18 posto ministarskih pozicija u svijetu drže žene te 24 posto parlamentarnih mandata u svijetu.
Zahidi je upozorila i da nove tehnologije poput umjetne inteligencije i robota otimaju poslove koje su tradicionalno obavljale žene uključujući administraciju, uslužne djelanosti i telemarketing.
S napretkom tehnologije posao će najteže nalaziti žene i djevojke sa skromnim računalnim vještinama.
Iako se broj žena u sektoru znanosti, tehnolgoije, inženjerstva i matematike povećao proteklih godina one i dalje čine samo 30 posto znanstvenika u tom sektoru, prema agenciji UN-a UNESCO-u.
Nijedna zemlja nija zatvorila jaz u plaćama, prema WEF-u, koji je istraživanje radio koristeći podatke Međunarodne organizacije rada, UN-ova programa za razvoj i Svjetske zdravstvene organizacije.
Island prvi, Hrvatska 59.
Island je desetu godnu zaredom na vrhu po svim pokazateljima rodne ravnopravnosti uključujući ekonomske, društvene i zdravstvene.
Nordijske zemlje Norveška, Švedska i Finska među vodećim su zemljama a slijedi Nikaragva na petom mjestu.
Hrvatska je rangirana 59.
Po ekonomskim mogućnostima poput pristupa tržištu rada za žene i izjednačenosti plaća Hrvatska je na 67. mjestu, po obrazovnim mogućnostima na 44., a prvo mjesto dijeli s više zemalja u skupini zdravstvenih pokazatelja. Po izjednačenosti sudjelovanja u političkom životu Hrvatska je na 62. mjestu.
Na dnu su Jemen, Pakistan, Irak i Sirija.
