Beogradski mediji raspisali su se da će na regionalnoj konferenciji u Berlinu, gdje će se raspravljati o problemu između Kosova i Srbije, njihovoj zemlji postaviti ultimatumi i planovi na koje će morati pristati. Istu bojazan, iznio je Aleksandar Vučić, koji je prvo kazao kako je stekao dojam "da su svi u regiji, Europi i svijetu sahranili bilo kakvu šansu za bilo kakav sporazum" da bi pred Glavnim odborom SNS-a prošlog tjedna također kazao kako u Berlinu ništa ne očekuje, te da će se od Beograda "tražiti da priznamo Kosovo, a da ne dobijemo ništa".
No, iz Vladinih krugova u Berlinu stižu informacije koje prenosi Reuters kako u ponedjeljak u Berlinu neće biti predstavljen "nikakav novi plan" nego da su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron predsjednike država i vlada šest zemalja zapadnog Balkana, te EU članice Hrvatsku i Sloveniju "pozvali na večeru" kako bi praktički blokirane pregovore između Beograda i Prištine pomakli s mrtve točke. Na taj način, navode, EU želi ponovno preuzeti inicijativu u rješavanju problema.
Cilj konferencije
Direktor Instituta za europske poslove u Beogradu Naim Leo Beširi smatra da je cilj berlinske konferencije nastaviti prekinute razgovore između Beograda i Prištine te ističe kako problem Kosova zbog predstojećih izbora za EU neće biti u fokusu Unije sve o jeseni.
"Možemo očekivati da će Francuska snažno podržati njemačko protivljenje razgraničenju ili korekciji granica. To može biti i jedna vrlo snažna poruka da će se problem Kosova rješavati u Europi, jer je to njeno dvorište, a ne u Washingtonu", analizira za Deutsche Welle.
Politički analitičar iz Beograda Dragomir Anđelković smatra da će se, osim općih mjesta o sporoj, ali dostižnoj europskoj perspektivi zapadnog Balkana, u Berlinu promovirati i unutarnja politika EU-a. "U tom smislu će Merkel i Macron poslati poruku kako imaju inicijativu, i da bez obzira na kritike oni drže stvari pod kontrolom na Kosovu, i da tu spornu oblast ne prepuštaju ni Americi ni Rusiji", kaže Anđelković.
Prijelazno razdoblje?
Prema Beširijevim riječima, suština priče je da se pronađe neko prijelazno razdoblje koje bi Kosovu omogućilo napredak prema međunarodnim organizacijama, dok bi Srbija mogla dobiti neke ekonomske povlastice ili ubrzanje napretka ulaska u EU. Pritom Srbija europske integracije ne vidi kao posebni nagradu te kao "nešto" tumači samo teritorijalne ustupke.
Kako bi stvari krenule naprijed u bilo kom smislu potreban je nastavak dijaloga što koče i carinske pristojbe Prištine na koje je Beograd već najavio odgovor. Vučić pritom ističe kako se na Srbiju vrši pritisak da se dijalog nastavi i bez ukidanja prištinskih nameta.
Priznanje potpis političke smrti vladajućima
"Srbija sigurno neće prihvatiti kosovsku neovisnost, osim ako bi se radikalno pristupilo nečemu što je težak kompromis- a to bi opet podrazumijevalo ozbiljnu podjelu Kosova, koja sigurno ne bi obuhvaćala samo sjever. U krajnoj liniji, specijalni status sjevera bio bi manje od Zajednice srpskih općina (ZSO). Ona je podrazumijevala širu autonomiju i za Srbe južno od Ibra", skreće pažnju Anđelković.
I Beširi ističe kako će Srbija teško ikada priznati Kosovo te da sve do sada govori u prilog tome da obje zemlje odugovlače, ali i da bi priznanje za srpske vlasti značilo njihov kraj političke karijere.
