Hrvatska preko koncepta konstitutivnosti pokušava držati BiH kao jednu vrstu taoca za realizaciju političkih i ekonomskih ciljeva, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić u razgovoru za Deutsche Welle.
'To što priča Brnabićka nije uopće važno'
DW: Gospodine Komšić, Vi ste u Berlinu, kao član Predsjedništva BiH ispred hrvatskog naroda, obilježili 25 godina od genocida u Srebrenici i to na simboličnom mjestu njemačke povijesti - u memorijalnoj Crkvi cara Wilhelma koju nazivaju i Crkvom sjećanja i pomirenja. Zbog čega je tako važno stalno podsjećati na Srebrenicu?
Komšić: Ja bih rekao da to nije tema važna samo za nas u BiH. Nakon Drugog svjetskog rata očekivati da se na europskom kontinentu dogodi nešto slično užasima koji su se događali u tom ratu bilo je gotovo nevjerojatno. I onda se dogodila Srebrenica. Dogodio se genocid nad jednim narodom. Moje mišljenje je iskreno da se taj genocid dogodio u još mnogo mjesta u Bosni i Hercegovini (BiH) ali sud je utvrdio genocid u Srebrenici. Pazite, to je, bez obzira što su na toliko mnogo mjesta u BiH počinjeni isti takvi zločini, stvorilo od Srebrenice tako reći centralno mjesto zločina prema BiH. Ali ne više samo prema BiH, nego zapravo prema civilizaciji.
DW: Kako je moguće da premijerka Srbije Ana Brnabić u intervjuu za DW kaže da se u Srebrenici nije dogodio genocid, ako znamo da je to, kako kaže predsjednica Međunarodne komisije za nestale Kathryne Bomberger, najbolje dokumentirani zločin u povijesti?
Komšić: Vi možete preko toga prijeći na način da kažete da uopće nije bitno što kaže premijerka Srbije jer postoje i dokumenti i presuda ne domaćeg već Međunarodnog kaznenog suda za zločine na prostoru bivše Jugoslavije koja je to utvrdila i to je jedino relevantno. To što priča Brnabićka nije uopće važno niti ima bilo kakvu težinu izuzev da se to koristi u njihove unutarnjo-političke svrhe u Srbiji, možda regionalne svrhe. Teško mi je povjerovati da netko tko ima priliku da svojim očima vidi dosta toga, ako ništa onda dokumente koje su sigurno vidjeli i predstavnici vlasti u Srbiji, može to izgovoriti a da je normalan čovjek.
'Dodika su na vlast u RS dovezli američki tenkovi'
DW: Ali problemi postoje i u BiH i Republici Srpskoj. Zašto BiH ne može dobiti zakon kojim bi se sankcioniralo negiranje genocida?
Komšić: Ja ću Vas podsjetiti da je gospodin Dodik, kada je dolazio na vlast u Republici Srpskoj, kada su ga dovozili na američkim tenkovima u Banjaluku, bio čovjek koji je tad govorio iste ove stvari: dakle da je to genocid, da su Karadžić i Mladić najveća sramota srpskog naroda. Tada je to govorio, danas govori drugo. Zašto je to tako treba njega pitati. Na žalost, upravo zbog takvih političkih odnosa u BiH, zbog toga što istina nikako da ispliva na vidjelo na način da je svi prihvate – ne da je sakrivena ili da se ne zna - mi smo danas u situaciji da ne možemo donijeti zakon, koji je po mom mišljenju civilizacijska stvar.
DW: Rusija se sve otvorenije protivi putu BiH u NATO. Pri tome ona ima podršku Vašeg kolege u Predsjedništvu, Milorada Dodika. Šta činite da to spriječite i imate li u tome pomoć Berlina i Bruxellesa?
Komšić: Da, imamo. Što se tiče gospodina Dodika, nemam ništa protiv da on i dalje nastavi pričati, ali da potpisuje sve akte koji se tiču puta BiH u NATO, jer je to i dosad radio: pričao, pričao, pričao i potpisao.
Zeljko Komsic, Bosnian-Croat candidate for Bosnia and Herzegovina's tripartite presidency in the next term, speaks at party headquarters in Sarajevo on October 7, 2018. - Nationalist Milorad Dodik claimed victory on October 7 in a race for the Serb seat of Bosnia's three-man presidency, a post he will share with Muslim and Croat leaders in a country splintered by ethnic divides. The elevation of the hardliner to top office lays bare the nationalism haunting Bosnia more than two decades after it was torn apart by war. (Photo by STR / AFP)
'Kosovo je država, čeka se još da i Beograd to prihvati'
DW: U subotu 11. srpnja, na Dan obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, u Bruxellesu je počela nova runda dijaloga izmedju Srbije i Kosova. Sprema li se BiH priznati Kosovo?
Komšić: Ne postoji ta vrsta saglasnosti na nivou Predsjedništva, to nije nepoznata stvar. Gospodin Dodik se tome oštro protivi, mada – ako ćete biti realni i pragmatični – Kosovo je država. Gotovo. To je kraj priče. Još se samo čeka da Beograd tu činjenicu prihvati, prizna i onda će stvari biti lakše. Sada smo svjedoci najnovije serije protesta. Pandemija korone je bila iskorištena za jednu vrstu bunta i rečeno je da je to protest protiv uvođenja policijskog sata. Nakon par trenutaka je bilo jasno da to nema veze s pandemijom nego da je riječ o Kosovu, jer sve ono što smo vidjeli na snimkama koje dolaze iz Beograda ukazuje na to da postoji čak jedna organizirana politička struktura, koja je pričom o koroni sakrila njihove prave ciljeve a to je da se onemogući postizanje dogovora između Beograda i Prištine.
DW: Kome je to u interesu?
Komšić: Po mom mišljenju ekstremnim desničarima i fašistima u Srbiji i njihovim međunarodnim pokroviteljima, koji se nalaze na istoku Europe.
'Mišljenje Bruxellesa o BiH posve suprotno onom iz Zagreba'
DW: Kako će se uvjerljiva izborna pobjeda HDZ- a u Hrvatskoj odraziti na BiH, ako imamo u vidu da HDZ Hrvatske kao ni HDZ BiH sa Čovićem na čelu Vas na priznaju kao člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?
Komšić: Pa ja ne znam što će tu biti, daj Bože da griješim. Mislim da će se nastaviti ista politika. Hrvatska preko ne samo Čovića, nego preko tog koncepta konstitutivnosti koji je anahron, anticivilizacijski i zapravo sovjetski koncept – ne postoji više ni u mjestu gdje se rodio a to je Rusija i bivše zemlje Sovjetskog Saveza – pokušava držati Bosnu i Hercegovinu kao jednu vrstu taoca za realizaciju političkih i ekonomskih ciljeva a često i obavještajnih. Ono što nama ide u prilog, a pogotovo kada je riječ čak i o intervenciji Hrvatske, koja je, slobodno se može reći, miješanje u unutarnje poslove BiH, je mišljenje Europske komisije. Ono se odnosi na utvrđene prioritete koje BiH mora ispuniti da bi nastavila svoj put ka Europskoj uniji. Sve ono što piše u mišljenju Europske komisije, onih 14 točaka odnosno 14 prioriteta koje su prihvatile sve članice EU-a i što je interesantno i Hrvatska - kao da su to prihvatili, a nisu uopće čitali što piše - potpuno je suprotno svemu onome što smo imali prilike gledati zadnjih godina, a što je dolazilo iz Zagreba. Kao i intervencija u unutarnji sistem BiH, bilo da je riječ o ustavnom sistemu ili generalno rečeno političkom sistemu u BiH. Na žalost mi smo došli na tu točku odnosa s Republikom Hrvatskom da ne možemo izaći iz onoga za što smo mislili da je završeno 1995. godine.
DW: Što bi se moralo dogoditi da sve članove Predsjedništva, poput Vas, jednoga dana biraju svi građani a ne samo pripadnici jedne etničke grupe?
Komšić: To je nešto kao koncept, koji bih ja želio vidjeti da počne živjeti u BiH. Poprilično sam siguran da se za moga života to neće desiti…
