Irci izlaze na prijevremene parlamentarne izbore. Prenosimo pet bitnih stvari o toj zemlji od gotovo pet milijuna stanovnika, od kojih 1,3 milijuna živi u glavnom gradu Dublinu.
Crkva i država
Irska je tradicionalno katolička zemlja. Ustav iz 1937. priznaje "posebno mjesto Crkvi, svetoj, katoličkoj, apostolskoj i rimskoj, kao čuvarici vjere koju ispovijeda velika većina građana".
Ali utjecaj Crkve, nekoć jako restriktivan, počeo se zadnjih godina smanjivati. Istospolni brakovi legalizirani su na referendumu. Potom su na referendumu u svibnju 2018. ukinuti zakoni o zabrani pobačaja, među najstrožima na Zapadu.
Porezni i tehnološki raj
Irska je sjedište nekih od najvećih tehnoloških tvrtki na svijetu. Europsko sjedište Applea nalazi se u Corku, sjedište Googlea u Dublinu, kao i Facebook Internationala.
Zbog korporativnog poreza od 12,5 posto, Irsku se često optužuje da potiče korporativne strategije za izbjegavanje plaćanja poreza, što vlada niječe.
Godine 2018. zemlja je uprihodila 11,4 milijarda eura od korporativnog poreza. Deset najvećih korporacija uplatilo je 41 posto tog iznosa.
Dijaspora
Irska ima dugu povijest emigracije, često uzrokovanu siromaštvom i glađu. Gotovo 10 milijuna ljudi napustilo je zemlju u zadnjih dvjestotinjak godina.
Gotovo 31 milijun Amerikanaca, što je gotovo 10 posto stanovništva SAD-a, deklarira irske korijene, po procjenama popisa stanovništva 2018.
Svakog 17. ožujka gradovi u kojima živi mnogo Amerikanaca irskog podrijetla oboje se u zeleno radi proslave Dana sv. Patrika, sveca zaštitnika "smaragdnog otoka".
Stare veze s Britancima
Irska je bila pod britanskom dominacijom sve do početka 20. stoljeća. Uskrsni ustanak 1916. označio je početak nasilne borbe za neovisnost, koja je dovela do rata koji je trajao od 1919. do 1921.
Sporazumom iz 1921. utemeljena je Irska Slobodna Država, odvojena od Ujedinjenog Kraljevstva, ali i dalje dominion britanskog Commonwealtha.
Irska je postala suverena država 1937.
Sjeverna Irska, koja čini 17 posto otoka, ostala je britanski teritorij. Godine 1998., mirovnim sporazumom sklopljenim na Veliki petak okončano je 30 godina nasilja između republikanaca i unionista.
Književnost
Irska ima važno mjesto u književnosti. James Joyce, W. B. Yeats, Samuel Beckett, Oscar Wilde, George Bernard Shaw, Jonathan Swift i Bram Stoker neki su od najistaknutijih irskih književnika.
Irski pisac Colm Toibin nedavno je, primjerice, dobio više stranih nagrada za djelo "The Master" (2004.), književnu biografiju velikog američkog pisca Henryja Jamesa.
Svi irski književnici nisu ipak uvijek imali dobre odnose s domovinom. Joyce je bio jako kritičan prema utjecaju Crkve u zemlji. Beckett je dobar dio života boravio u Francuskoj. "Više volim Francusku u ratu nego Irsku u miru", rekao je navodno u vezi svoje odluke da ostane u Francuskoj tijekom njemačke invazije 1940.
