Vučić ima dva lica, poznati političar ga razotkrio do kraja: 'Tu se nešto mulja'
CDU-ovac Gahler, jedan od najglasnijih kritičara aktualne vlasti u Srbiji u redovima EPP-a tijekom kongresa njemačkih konzervativaca u Stuttgartu nam je rekao da se Beograd mora odlučiti kamo želi pripadati
Što se događa s postupkom EPP-a protiv SNS-a? Kakav je stav CDU-a oko proširenja EU-a? A što kažu o Vučićevom aparatu? Odgovore je Deutsche Welle (DW) potražio na kongresu njemačke Kršćansko-demokratske unije u Stuttgartu.
Vučićev sistem je dvoličan, kaže za DW Michael Gahler, zastupnik CDU-a u Europskom parlamentu. Na jednoj strani, kaže on, predsjednik Srbije formira tijelo čiji je zadatak ubrzavanja pregovora s EU-om, a na drugoj strani istovremeno vrši pritisak na mirne demonstrante, pravosuđe i slobodne medije:
"To je klasično Janusovo lice. Nama se pokazuje lijepo lice i govore nam da je Srbija na putu u EU, da se provodi reforme i ispunjava preduvjete, a kod kuće se koristi represija. Mediji koji su mu (Vučiću, nap. red.) naklonjeni raspiruju antieuropsko raspoloženje, dakle ne radi to on sam, tu postoji podjela posla".
'Ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja'
CDU-ovac Gahler, jedan od najglasnijih kritičara aktualne vlasti u Srbiji u redovima EPP-a (Europska pučka stranka) tijekom kongresa njemačkih konzervativaca u Stuttgartu nam je rekao da se Beograd mora odlučiti kamo želi pripadati:
"Ili će se posjećivati gospodina Madura kao gospođa Brnabić, ili ćete kao gospodin Vulin položiti vijenac na Staljinovom grobu, to jednostavno nije to. Osim toga se mora u potpunosti razjasniti što se dogodilo u Novom Sadu, a ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja". Zbog te sumnje, ali i represije vlasti prema pobunjenom (mirnom) dijelu srpskog društva, EPP je u jesen prošle godine pokrenuo postupak interne provjere rada SNS-a, stranke koja je pridruženi član europskih pučana.
Kako je DW-u na kongresu CDU-a potvrđeno iz više izvora, taj postupak bi uskoro trebao biti okončan. EPP planira održati još najmanje jednu sjednicu na kojoj ćef biti saslušani relevantni akteri i izložene procjene određenih organizacija. Gahler je sudjelovao na svim dosadašnjim sastancima.
O detaljima postupka koji još traje ne može govoriti javno, ali za DW kaže da će EPP "u prvoj polovici ove godine morati donijeti zaključak o tome", te dodaje: "Nedavno je u Beogradu bila delegacija Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i kolege koji su bili na licu mjesta kažu da je njihova percepcija relativno negativna. I to će sigurno utjecati na ishod postupka".
Dugogodišnji CDU-ov zastupnik u Europskom parlamentu naglašava kako EPP "ne može više odugovlačiti s donošenjem odluke”, te podsjeća: "Mi smo prije nekoliko godina u EPP-u imali također jednu stranku iz Srbije, to je bila stranka gospodina Koštunice, koju smo onda izbacili, i to zbog manjih prekršaja (od onih SNS-a, nap. red.)".
Studenti kao 'prilično raznolika grupa'
Tilman Kuban, zastupnik CDU-a u Bundestagu, u intervjuu za DW je poslao jasnu poruku SNS-ovom vodstvu i predsjedniku Vučiću: "Tko želi biti dio našeg kluba u EPP-u, mora ispuniti određene preduvjete. To smo jasno rekli našim prijateljima u Srbiji. Ja se u svakom slučaju nadam i za zemlju, ali i za ljude u Srbiji da će u tome i uspjeti".
Michael Gahler je skeptičan: "Riječi i djela moraju se podudarati. Što se tiče aktualne vlade u Srbiji, odnosno aktualne pravne situacije i demokratskih standarda, to po mom mišljenju nažalost nije slučaj". Što se tiče studentskog pokreta, ovaj CDU-ovac kaže da se radi o "prilično raznolikoj grupi" po pitanju njihovih političkih stavova: "Među njima ima i onih koji žele više Europe i koji žele prema Europi. Ali ima i onih koji kritiziraju Vučića zbog toga što nije dovoljno oštar po pitanju Kosova i smatraju da bi trebao biti još više prijateljski nastrojen prema Moskvi. Tu moramo jasno diferencirati".
Elmar Brok, bivši predsjednik Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu, osvrnuo se na ideju o ulasku novih članica u EU ali bez prava veta. Za DW kaže da bi to stvarno mogla biti ozbiljna ideja koja bi omogućila proširenje Unije, i to funkcionalnog EU-a: "Prihvatiti deset novih članica i onda s 37 zemalja biti u situaciji da niste sposobni djelovati, to nije rješenje, to nitko ne želi. Najbolje rješenje bi po meni bilo ukidanje prava veta za sve članice, kako se ne bi pravila razlika između starih i novih članica".
To je stara debata, kaže Michael Gahler, koji se sjeća vremena u kojima su neki državnici s Balkana poručivali Bruxellesu "ne treba mi komesar, ne treba mi ni pravo veta, treba mi samo članstvo u EU".
"Debata koju mi vodimo unutar EU-a vezana je za većinsko donošenje odluka u području vanjske ili sigurnosne politike. Moguće je da se tu poklapaju naši i interesi zemalja Balkana. Da nove članicu kažu da žele biti za stolom, da žele glasati, ali da ne žele pravo veta. Moguće je i da stare članice priključe toj ideji. Ali s obzirom na to da je i po tom pitanju potrebno jednoglasno donijeti odluku unutar EU-a, ja mislim da do toga nažalost neće doći", kazao je Gahler za DW.
'Light članstvo' u Europskoj uniji
Tilman Kuban napominje da postoji dosta različita situacija u zemljama zapadnog Balkana, Ukrajine ili Moldavije u pogledu tempa ispunjenja kriterija za ulazak u EU, te da treba razmisliti o alternativnim modelima pristupanja Uniji: "Ako mi želimo te zemlje tješnje vezati uz EU, pogotovo iz geostrateških razloga, moramo eventualno razmisliti i o nekoj vrsti 'light članstva' za one zemlje koje nisu blizu EU-a, dakle o članstvu s manje prava, ali i s manje obveza. Ja sam pristalica te ideje, zato što mislim da se zemljama zapadnog Balkana konačno mora ponuditi EU-perspektivu".
Zastupnik CDU-a u Bundestagu kaže kako to "light članstvo" ne dolazi besplatno i da postoje stvari koje se mora ispuniti: "To su stvari koje su sama srž Europske unije, od vladavine prava, slobode mišljenja, slobode medija, antikorupcije, funkcionalne državne uprave, na koju se investitori i poduzeća mogu osloniti. To vrijedi i za Srbiju kao i za sve druge zemlje".
A o tome je, kako za DW kaže Kuban, savezni kancelar Friedrich Merz razgovarao s Aleksandrom Vučićem: "Kancelar mu je jasno rekao da su vrata otvorena za sve zemlje zapadnog Balkana, a posebno za Srbiju kao najveću i ekonomski najjaču zemlju regije. Ali kroz ta vrata treba proći. Naš je zadatak da ta vrata držimo otvorenima. A hoće li ljudi u Srbiji ili vlada Srbije proći kroz ta vrata, to je njihova odluka".
Pozicija CDU-a u pogledu zapadnog Balkana je jasna, nastavlja Kuban: "Mi imamo zajedničke interese, mi želimo geostrateški surađivati, nije nam u interesu da na zapadnom Balkanu postoje države kojima se možda upravlja iz Kine ili Rusije. Mi im želimo pokazati put u smjeru Europske unije. Ali to je onda odluka ljudi na licu mjesta, oni trebaju odlučiti kojim putem žele krenuti".
'Vučić želi zadržati vlast'
Je li predsjednik Vučić shvatio tu poruku i je li spreman kročiti kroz vrata o kojima govori CDU-ovac Kuban? Elmar Brok, koji je u jednom ranijem intervjuu za DW rekao da Vučić svojom politikom nanosi štetu vlastitoj zemlji, mišljenja je da ulazak u EU nije prioritet predsjednika Srbije: "On želi zadržati vlast, a opozicija nema nikakvih šansi, dijelom je opozicija za to sama kriva jer se ne ujedinjuje. Problem je pokušaj trajnog osiguravanja vlasti, takve zemlje nisu demokratske a nema ni vladavine prava".
"Ja sam u kontaktu s Vučićem, on bi morao biti spreman služiti interesima svoje zemlje, odnosno omogućiti napredak u samoj Srbiji, kako bi svoju zemlju odveo u EU. Time bi ušao u povijest. Njegova ambicija bi trebala biti promjena Srbije na bolje, a ne njegov mandat", poručio je Brok u intervjuu za DW.
POGLEDAJTE VIDEO: Picula komentirao skandalozno okupljanje srpskog državnog vrha