Gornji dom češkog parlamenta potvrdio je odluku donjeg doma o obuci do 4000 ukrajinskih vojnika u Češkoj, odnosno njihova uvježbavanja na tlu drugih članice Europske unije u čemu može sudjelovati do 50 čeških vojnika.
Četverotjedna obuka u pet rotacija počet će 2023.
Nakon zelenog svjetla donjeg doma, u četvrtak je i Senat ratificirao zakonski prijedlog kojim se dopušta uvježbavanje do 4000 ukrajinskih vojnika na poligonu u Libavi, prenio je javni Radio Prague International.
Četverotjedna obuka u pet rotacija počet će 2023. godine i svaka bi obuhvatila do 800 ukrajinskih vojnika. Parlament je ratificirao i raspoređivanje do 55 čeških vojnika koji bi uvježbavali ukrajinske snage na tlu drugih članica Europske unije.
Glas za misiju dalo je 67 od 70 prisutnih senatora u četvrtak, a glasanju je prethodila oštra rasprava s optužbom za prorusku propagandu.
Procjenjuje se da bi sudjelovanje stajalo Češku oko 975 milijuna kruna, a dio novca mogao bi se vratiti iz EU kroz program Misije EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini.
Hamlovu prozvali glasogovornicom ruske propagande
"Nemamo novca za tako raskošno upletanje u ratni sukob", rekla je senatorica Jana Zwyrtek Hamplova iz stranke Neovisni.
Izrazila je bojazan za sigurnost čeških građana i tražila da se obuka održava u dijelu Ukrajine u kojem nema borbenih djelovanja.
Njezino stajalište kritizirao je Vaclav Laska, predsjednik kluba zastupnika SEN 21 i Pirati kazavši "Naša kolegica Hamplova je glasnogovornik ruske propagande".
Onaj tko bira komfor i sigurnost, žmiri na ruske zločine protiv ukrajinskog naroda, "kukavica je", optužio je Hamplovu.
Izjava da postoji teritorij u Ukrajini u kojem nema napada "gnusna je, mrska laž", odgovorila je ministrica obrane Jana Cernochova i poručila da bi uvježbavanje na ukrajinskom tlu značilo uvlačenje Češke, članice NATO-a u rat.
Senatorica Daniela Kovarova (Neovisni) optužila je vladu da nije iznijela jasnu formulaciju kakve to nacionalne interese Češke brani odlukom o sudjelovanju u obuci ukrajinskih vojnika.
Kovarova i Zwyrtek jedine su senatorice koje su glasale protiv zakona, a suzdržao se senator kršćanskih demokrata Lumir Kantor.
Parlament je odobrio i mandat za druge dvije misije u inozemstvu, do 40 vojnika na Kosovu te produljenje misije u Iraku.
