Sustavnom analizom 33 COVID-19 obdukcije pronađeni su mali tragovi virusnog materijala u ljudskom mozgu, a čini se da potječu iz nosa, prenosi ScienceAlert. Zastrašujuća je pomisao da bi se SARS-CoV-2 zapravo mogao probiti u ljudski živčani sustav; dok su rezultati preliminarni, znakovi ne izgledaju dobro.
Berlinski znanstvenici Jenny Meinhardt, Josefine Radke i Carsten Dittmayer u svojoj su studiji dokazali prisutnost SARS-CoV-2 RNA i proteina u anatomski različitim regijama nazofarinksa i mozga. U studiji su opisali morfološke promjene povezane s infekcijom te dokazali da koronavirus može ući u živčani sustav prelazeći neuralno-sluzničku površinu u sluznici nosa, iskorištavajući tako neposrednu blizinu sluznice nosa, endotela i živčanog tkiva, uključujući osjetljive njušne i osjetilne živčane završetke. Nakon toga, čini se da prodire definirana neuroanatomska područja, uključujući primarni respiratorni i kardiovaskularni kontrolni centar u produženoj moždini.
Nazofarinks - prvo mjesto infekcije
Smatra se da je gornji dio ljudske nosne šupljine, nazofarinks, jedno od prvih mjesta infekcije i replikacije koronavirusa. Također, mogao bi biti i slaba točka u obrani našeg mozga. Ljudski je mozak odvojen od ostatka tjelesne opskrbe krvlju polupropusnom barijerom stanica - krvno-moždanom barijerom - koja većinu vremena drži toksine i patogene podalje od mozga. Neki su virusi, uključujući nekoliko koronavirusa, posebno sposobni "ušuljati" se kroz ovu barijeru - nažalost, SARS-CoV-2 mogao bi biti jedan od njih.
U stvari, neki znanstvenici smatraju da bi to mogao biti uzrok mnogih neuroloških simptoma povezanih s COVID-19, uključujući gubitak mirisa i okusa, glavobolje, vrtoglavicu, mučninu i umor. Nedavno su neka istraživanja zapravo otkrila tragove virusne RNA u mozgu i spinalnoj tekućini nekih pacijenata s COVID-19. Druga stvar je točno kako su ti ostaci dospjeli tamo. Neke početne studije sugeriraju da protein šiljastih izdanka (S-protien) s vanjske strane koronavirusa potiče upalu u endotelnim stanicama krvno-moždane barijere, popuštajući veze i propuštajući virus da procuri. Nova analiza dodala je još jednu mogućnost - istraživači su pronašli netaknute virusne čestice unutar endotelnih stanica nazofarinksa, te su pronašli i virusnu RNK u gornjem dijelu nosa - poznatom kao sluznica - kao i u nekoliko dijelova mozga. Ostaci genetskog materijala bili su minimalni, ali to bi moglo biti zato što se obdukcija u prosjeku odvijala mjesec dana nakon smrti. Iako možda neće biti moguće vidjeti kako virus putuje unutar pojedinih moždanih stanica, kod nekih su pacijenata S-proteini pronađeni na vanjskoj strani koronavirusa pronađeni i u stanicama koje su istraživači identificirali kao neurone, što sugerira da koronavirus pronalazi put pored krvno-moždane barijere u mozak kroz duge, nitaste projekcije njušnih živaca.
No čak i ako se pokaže da neuroni u nosu prenose koronavirus do mozga, to je vjerojatno samo jedan od mogućih ulaza. Prilikom analize, neka područja mozga s tragovima RNA nisu imala izravnu vezu sa sluznicom nosa i bila su više uključena u disanje i kontrolu kardiovaskularnog sustava, što sugerira da virus ulazi i na druge načine. Primjerice, mogao bi prolaziti kroz endotelne stanice, kako sugeriraju druge studije. Za sada, znanstvenici nemaju odgovor na koji točno način virus dolazi do ljudskog mozga. Zbirni izvještaji i rezultati sugeriraju da se virus nekako probija i utječe na živčani sustav. Znanstvenici se nadaju se da će vrijeme i daljnja istraživanja otkriti više u borbi protiv ovog neviđenog virusa.
Studija je objavljena u časopisu Nature Neuroscience.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.