On, naime, smatra kako je ovakvo ponašanje rezultat promašenih roditeljskih strategija, prenosi Independent.
'Roditeljstvo u kombinaciji s društvenim mrežama, radnom okolinom i nestrpljivošću stvorilo je generaciju opterećenu niskim samopoštovanjem', tvrdi Sinek te navodi kako su roditelji milenijalaca tek sad shvatili kako su se njihove roditeljske strategije izjalovile.
Budući da su djeci stalno govorili kako su posebni te da mogu imati sve što požele u životu, da su djeca dobijala medalje i za posljednje mjesto, a roditelji prigovarali ako nisu upali u najbolja društva ili klubove, ulazak u stvarni svijet za njih je bio šok, dok su slike djece o samima sebi razbijene.
Roditelji zbunili djecu
'To je bilo vrijeme kad je pohlepa bila dobra stvar, a roditelji su odgajali djecu da budu individualci i da sebe stavljaju na prvo mjesto. Iako to dobro zvuči u teoriji, roditelji su, također, tjerali svoju djecu da imaju najbolje ocjene te da se fokusiraju na ljestvice uspjeha i na zaradu, što ih je ostavilo zbunjenima', mišljenja je Sinek.
On tvrdi kako poznaje milenijalce koji su znali odlaziti do šefova i tražiti promaknuće, otvoreno priznajući kako samo žele titulu, ne i povišicu. Razlog za to je, kaže Sinek, što mnogi od njih osjećaju potrebu da na Facebooku ili Linkedinu pokažu svima da napreduju brže od ostalih.
'Kad vidimo vršnjake koji su dobili promaknuće, automatski se stvara stres da nam karijera ne napreduje dovoljnom brzinom', kaže Sinek.
Drugi je problem ravnoteža zdravog života i posla - Sinek vjeruje kako milenijalci pretjeruju u shvaćanju ovog koncepta. Svakog dana napuštaju posao točno u pet sati te odbijaju primati poslovne pozive i mailove tijekom vikenda. Ovakav stav je jedan od razloga zbog kojih imaju reputaciju narcisoidnosti.
Istraživanja možda pokazuju da milenijska generacija ima visoko samopouzdanje, ali uz to često dolazi narcisoidnost i podložnost potvrdama o kvaliteti koje dolaze od drugih.
'Izvještaji o samopouzdanju i pokazivanju koliko je netko samopouzdan, nisu ista stvar', rekao je Sinek, koji vjeruje kako je milenijalcima previše bitno što drugi misle.
Ne vole kritike
'Milenijci kažu kako žele povratnu informaciju o svom poslu, ali zapravo žele pohvalu te da im se kaže kako obavljaju dobar posao. Kad ih kritizirate, plaču ili daju ostavku.'
No, nisu samo roditelji krivi, kaže Sinek.
'Odrastanje u vremenu društvenih mreža nosi veliku količinu krivice zbog konstantne potrebe za pohvalama i nesposobnošću za snalaženje s kritikama. Broj lajkova i followera su postao nova društvena valuta, a jedino oko čega brinu je njihov izgled i imidž na internetu', rekao je motivacijski govornik.
Društvene mreže stvorile su vrlo nestrpljivu generaciju koja želi sve i to odmah, a gore od toga je to što se milenijalci nigdje ne zadržavaju dovoljno dugo - ni na poslu ni u vezama.
Sinek smatra kako ih previše traženju posla pristupa kao potrazi za blagom, skačući s jednog na drugi. No, također je mišljenja kako današnje korporacijsko okruženje, u kojemu se više brine za brojke nego za osobe, ne pomaže stvaranju radnih navika te užitka u obavljanju posla dugoročno. Mladima je šteta trošiti vrijeme na posao, osim ako ne rade na promjeni svijeta.
Treba graditi snažne veze
'Apsolutno pozdravljam milenijce i sve ostale koji žele napraviti promjenu. Međutim, brinem se da milenijci, kad kažu da žele mijenjati svijet, ne znaju kako to napraviti te koriste preširoke termine koji ne pomažu. Kad shvate što točno žele raditi i mijenjati, lakše će pronaći radno mjesto', kaže Sinek.
Njegova glavna poruka milenijalcima je da moraju graditi zdrave i snažne veze kako bi bili sretniji i nadahnutiji.
'Mi smo društvene životinje, a veze su jezgra užitka, sreće i uspjeha u životu', zaključio je Sinek.
