I dok je inicijativa srpskog predsjednika Aleksandra Vučića o ukidanju trgovinskih barijera između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije dobila pozitivne kritike ekonomista i privrednika koji se nadaju povećanju gospodarskog rasta regije, politika i politički analitičari su trenutno suzdržaniji. Naime, političkim analitičarima problem su motivacija i konstrukcija inicijative koju su regionalni mediji već nazvali „mini Schengen“, piše Deutsche Welle.
„Albanija i Kosovo neće podržati tu inicijativu, a siguran sam da i Makedonija neće prihvatiti parcijalne inicijative. Samo punopravne inicijative koje uključuju sve zemlje mogu dobiti podršku, a ne one koje podrivaju suverenitet nekih od njih“, rekao je za DW Naim Rashiti, direktor Balkanske istraživačke grupe (Balkans Policy Research Group) iz Prištine.
Prema izjavama koje je dao u New Yorku prošlog tjedna, Vučićeva ideja je da mini-balkanska grupacija nastupa slično Višegradskoj skupini. „Važno je da zemlje regije razumiju da imaju koristi od toga, da naši ljudi razumiju da istupamo kao blok, jer ćemo tako biti mnogo više poštovani u Europi“, rekao je Vučić, a dužnosnici Srbije u međuvremenu su objasnili da je bit u tome da se prostor Zapadnog Balkana uredi kao zajedničko tržište i jedinstvena investicijska destinacija, s harmoniziranim propisima i pojednostavljenim procedurama.
EU podržava takve inicijative
Prema predsjedniku Privredne komore Sjeverne Makedonije Branku Azeskom tu ideju bi trebalo odmah realizirati, a tvrdi i da Europska unija već godinama podržava takve inicijative. "Mi ih ne možemo razumjeti zato što smo nacionalno preosjetljivi. Zato što mislimo da u pozadini takve ideje stoji nekakvo obnavljanje Jugoslavije i zato što na Balkanu ima previše povijesti, a vrlo malo budućnosti“, rekao je Azeski. Petar Gošev, bivši makedonski ministar za financije i guverner Narodne banke, također smatra da je prijedlog pozitivan s obzirom na važnost energetskog i transportnog sektora. "Ubrzavanje protoka robe, smanjenje troškova i uklanjanje prepreka koristilo bi boljem ekonomskom razvoju regije“.
Kosovski analitičar Rashiti smatra da postoje tri razloga zbog kojih Srbija inzistira na regionalnoj suradnji. „Da bi dominirala na tržištu i u politici, da bi smanjila razlike i političke sporove i da bi izbjegla rješavanje neriješenih bilateralnih sporova, kao i suradnju s Kosovom." Od sličnih regionalnih inicijativa jedino se CEFTA može izdvojiti kao djelomice uspješna iako nije potpuno prihvaćena od svih zemalja regije. S razlogom se postavlja pitanje može li se očekivati uspjeh regionalnih inicijativa u situaciji kada zemlje regije imaju neriješene sporove i ne vjeruju jedne drugima.
„Fokus bi trebalo staviti na rješavanje bilateralnih sporova. Sjeverna Makedonija i Grčka su najbolji primjer za to. Tek kad se riješio bilateralni spor, sve ostale agende su glatko uslijedile. Srbija gura regionalnu suradnju da bi izbjegla ’suočavanje sa slonom u sobi’, a to je rješavanje pitanja Kosova“, kaže Rashiti za DW.
'Sumanuta priča'
Aleksandar Vučić će svoju ideju predstaviti premijerima Albanije Ediju Rami i Sjeverne Makedonije Zoranu Zaevu 9. i 10. listopada u Novom Sadu na mini-summitu koji se održava pet mjeseci nakon što je upravo predsjednik Srbije, 9. svibnja ove godine, prokomentirao ideju „malog Schengena“ između Tirane i Prištine kao „sumanutu priču“.
Vlasti u Sjevernoj Makedoniji za sada su suzdržane. Makedonski vicepremijer zadužen za europske integracije Bujar Osmani za DW kaže da će Skopje svoj stav o tim pitanjima graditi u dogovoru s Washingtonom i Bruxellesom. U Albaniji su neki političari oštro kritizirali Vučićevu ideju, pa je bivši zastupnik Socijalističke partije premijera Rame i lider političkog pokreta „Rešenje" Kočo Kokedima ocijenio da bi inicijativa mogla imati pogubne posljedice za albansku ekonomiju i poljoprivredu.
Umjesto parcijalnih rješenja koja obuhvaćaju samo određeni broj zemalja prištinski analitičar Rashiti predlaže da zemlje regije dogovore punu povezanost, slobodno kretanje robe i ljudi, odstranjivanje svih barijera za slobodnu komunikaciju, priznavanje diploma i profesija itd. „Ali to nije moguće zato što još uvijek postoje ograničenja i kontrolirane granice. A između nekih zemalja, kao što su npr. Kosovo i BiH, postoji i vizni režim“, zaključuje Naim Rashiti za Deutsche Welle.
