Zaklada Friedrich Ebert objavila je izvještaj o položaju mladih u šest zemalja Zapadnog Balkana (Western Balkans 6 - WB6) u odnosu na njihove vršnjake iz četiri zemlje članice EU iz jugoistočnog dijela kontinenta (South East European EU –SEE EU). U grupu WB6 spadaju Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija a u grupu zemalja SEE EU Bugarska, Hrvatska i Rumunjska i Slovenija. Studija je bazirana na podacima prikupljenih na reprezentativnom uzorku od 10.000 mladih između 14 i 29 godina iz deset zemalja, piše Deutsche Welle.
Velike nade se polažu u mlade iz WB6 kada je u pitanju demokratizacija i europeizacija regije. No, rezultati studije ne daju optimistične rezultate, zbog toga što su perspektive za zapošljavanje slabe i zato što mladi žive u socio-ekonomskim uvjetima koji ih prisiljavaju na odlazak. Osim toga, izgubili su sve iluzije o politici, što pokazuje i vrlo niska njihovog političkog sudjelovanja.
Veza Nezaposlenosti i korupcije
Nezaposlenost je tipična za čitavu regiju. Na Kosovu je najgore, tamo 43 posto mladih nema posao. Albanija s 41 posto i BiH s 39 posto nezaposlenih jako su blizu najgorem rezultatu, Crna Gora s 29 posto i Makedonija s 26 posto te Srbija s 20 posto su na dnu ljestvice. No, Srbija ima problem što čak 61 posto zaposlene mladeži radi na određeno vrijeme, što znači da nemaju siguran posao. U usporedbi sa zemljama Zapadnog Balkana, četiri spomenute članice EU bilježe u prosjeku 16 posto nezaposlene mladeži, s time da je nezaposlenost veća kod mladih čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja i dolaze iz financijski loše stojećih obitelji.
Ispitivanje mladih pokazalo je da je korupcija, odnosno posezanje za vezama i podmićivanje, rasprostranjeno pa čak i prihvaćeno u čitavoj Jugoistočnoj Europi. Veliki broj mladih (80 posto u Srbiji, 74 posto u Crnoj Gori a 72 posto u BiH i Makedoniji) navodi postojanje slučajeva kupnje ispita ili diploma. Pri tome je, u odnosu na prethodno istraživanje od 2011. do 2015., razina korupcije u obrazovanju najviše porasla u BiH, s 36 na 72 posto.
U pronalaženju posla u mnogim zemljama WB6 je presudno članstvo u određenoj političkoj stranci. U BiH je čak 77 posto mladih reklo da je stranačka pripadnost "vrlo važna" u potrazi za poslom. To je povezano i s činjenicom da mladi uglavnom žele pronaći posao u javnom sektoru. Ovdje je i najveća razlika u odnosu na zemlje članice EU, u kojima svega 33 posto mladih navodi da je za traženje posla važna pripadnost političkim strankama.
Veze i mito
No još važnije od stranačke pripadnosti su veze i poznanstva, dok su kvalifikacije u podređenoj ulozi. U tom segmentu za zemljama WB6, pri čemu su najgore BiH s 86 posto, Srbija s 78 posto i Makedonija s 77 posto, ne zaostaju ni članice Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska s 67 posto. No činjenica je da je ovaj tip korupcije prisutniji u zemljama izvan EU, što sugerira da nivo europeizacije, povezan s perspektivom punog članstva, ima utjecaja na smanjenje korupcije.
Studija iz 2018., u usporedbi sa prethodnom, pokazuje da je spremnost mladih koji žele emigrirati iz zemalja WB6 ostala uglavnom ista. Međutim, smanjio se broj mladih iz četiri članice EU koji žele napustiti svoje zemlje. Zanimljivo je i da su u Albaniji mladi iz obrazovanijih i bolje stojećih obitelji skloniji napustiti zemlju za razliku od BiH i Kosova, gdje je situacija obratna.
Mladi za EU, ali apolitični
Mladi iz WB6 pretežno su proeuropski orijentirani i daju snažnu podršku učlanjenju svojih zemalja u EU, posebno u Makedoniji (81 posto) i Albaniji (95 posto). To znači da bi mladi mogli biti snažan faktor u budućoj europeizaciji zemalja WB6. No, istovremeno mladi podržavaju snažnu državu i veće sudjelovanje države u gospodarstvu, što je vjerojatno posljedica pljački i pretvorbi i privatizaciji i raširenosti tajkuna.
Popularnost socijalizma i socijalističkih ideja raste od 2008. godine u svim zemljama WB6, što je u vezi s porastom autoritarizma. Želju mladih za snažnim vođom i odlučnim načinom vladanja, napominju iz Friedrich Eberta, ne treba shvatiti kao udaljavanje od demokracije, već kao želju da političari rade svoj posao, što je opet povezano s dubokom ekonomskom nesigurnošću. Općenito, među mladima zemalja balkanske šestorke primjetna je potencijalna izborna podrška proeuropskim strankama socijalističke, odnosno socijaldemokratske orijentacije, a pogotovo ako imaju karizmatične vođe.
Osim toga, gubitak iluzija i razočaranost mladih politikom porasli su proteklih godina. Većina ispitanika (čak 81 posto u BiH) priznaje da ima ograničeno znanje o politici. To ne znači da mladi nemaju volje za političkom participacijom, jer 84 posto mladih u BiH i 62 posto mladih u Srbiji se slaže s tezom da mladi trebaju dobiti više mogućnosti govoriti o politici. No, spremnost na angažman u civilnom sektoru je manja od očekivanog, ali ipak značajna. S izuzetkom Albanije i Kosova, ona prekoračuje angažman u četiri zemlje članice EU. Zanimljivo je i da su mladi, koji su se obrazovali u inozemstvu zainteresiraniji za politiku od ostalih.
Bolja koordinacija
Zaključak je studije profesora sociologije sa sveučilišta u Mariboru Milana Lavriča, da bi u cilju smanjenja nezaposlenosti mladima trebalo omogućiti lakše uključivanje u inozemne obrazovne programe u inozemstvu i proširivanje tih aktivnosti. Preporuča se učenje uz rad i stvaranje online platformi koje nude pomoć u traženju posla. S cilju usklađivanja potreba gospodarstva za radnom snagom, preporučuje se i bolja koordinacija privatnog i obrazovnog sektora. Političari bi trebali tražiti načine da uključe mlade u politiku, primjerice obrazovnim programima o angažmanu u civilnom društvu u školama. I vladin i nevladin sektor bi trebao ohrabrivati angažman mladih u civilnom sektoru.
Kako bi se smanjila tolerancija korupcije pri traženju posla, potrebna je jača implementacija načela pravne države i vladavine zakona. Reforma obrazovnog sustava morala bi stvoriti transparentna pravila i procedure za suzbijanje korupcije. Mlade koji su otišli u inozemstvo trebalo bi potaknuti na povratak, pri čemu bi zemlje trebale uspostaviti suradnju.
U izvještaju se podsjeća i na zaključak Europske komisije iz 2018.: "Zapadni Balkan bi trebao više investirati u mlade generacije, naše buduće EU-građane i davati im perspektivu ne za prošlost već za budućnost."
