Albert Einstein jedan je od najvećih i neutjecajnih svjetski znanstvenika u povijesti, no možda je ipak bio u krivu. Odnosi se to na njegovo predviđanje o budućnosti svijeta.
"Ne znam kojim će se oružjem voditi treći svjetski rat, ali znam da će se četvrti voditi kolcima i kamenjem", rekao je Einstein u vrijeme Drugog svjetskog rata kada je svijet razvijao nuklearnu bombu.
Gledajući iz današnje perspektive, realnije je da se treći svjetski rat bude zapravo gospodarski rat: Takvi ratovi se već vode među velikim svjetskim silama, a posljednji primjer su sankcije koje su Sjedinjene Države i Europska unija nametnule Rusiji zbog neslaganja oko Ukrajine. Sjedinjene Države su i dalje najjača gospodarska sila svijeta te su sankcije ozbiljan udarac ruskim tvrtkama.
No, gledano ekonomski, veći "uteg oko vrata" SAD-u predstavlja jedna druga zemlja koja bi ju uskoro mogla prestići i time postati svjetski gospodarski lider. Riječ je naravno o Kini. Dokaz tomu je i rast kineskog BDP-a koji se u predpandemijskim godinama kretao između 6 i 8 posto, dok je američki bio između 2 i 3 posto. Kina čini i 28 posto svjetske proizvodnje, što je više od Sjedinjenih Država, Japana i Njemačke zajedno.
Trgovinski rat i 'kineski virus'
Nakon odlaska Donalda Trumpa s čela SAD-a i dolaskom Joea Bidena, strasti između ovih dvaju sila su se malo smirile. Podsjetimo, Trump je s Kinom vodio otvoreni trgovinski rat i optuživao ju za pandemiju koja je nastala zbog "kineskog virusa".
Ipak, to ne znači da je trgovinski rat između SAD-a i Kine u potpunosti utihnuo. Bidenova administracija ga i dalje vodi, ali na jedan tiši, "diplomatskiji" način.
Tako su se brojne američke tvrtke koje djeluju na kineskom tržištu našle pod optužbom da se miješaju u unutarnju politiku Kine. Ne radi se tu samo o velikim korporacijama iz SAD-a, nego su u istu priču uključene i europske tvrtke. Zapadne su se korporacije počele pojavljivati u Kini krajem 1980-ih godina kada je ta zemlja otvorila vrata stranim investitorima. Razlog je bila jeftina radna snaga, a prve godine obilježene su krađom intelektualnog vlasništva i kopiranjem proizvoda.
Kina je tako postala zemlja tvornica koje su proizvodile robu za bogate zemlje Zapada. Tako je ujedno Kina postala i izvozna sila čije je gospodarstvo rapidno raslo iz godine u godinu. Rezultat svega je da velike korporacije sa Zapada sada ne dolaze u Kinu samo zbog jeftine radne snage nego kako bi i zaradile.
Donald Trump - 3 milijarde dolara
Šveđani se već opekli
No vratimo se na trgovinski rat između dvaju sila koji je zapravo posljedica. Sve više američkih medija optužuje kinesku vladu da koristi svoju ekonomsku težinu kako bi preoblikovala globalno ponašanje i ojačala vlastiti autoritarizam. Nema sumnje da Komunistička partija vlada autoritarno i da se SAD tome protivi.To njihove tvrtke koje posluju ondje stavlja u pomalo neugodan položaj.
Amerika i pomoću svojih korporaciju teži širenju utjecaja, ali tvrtke znaju da zauzimanje stava za demokratske vrijednosti može uzrokovati velike gubitke prihoda na kineskom tržištu. Uostalom, neke od njih su i na vlastitoj koži osjetile pritisak lokalnih vlasti. Bojkot proizvoda i gašenje web stranica samo su neki od načina pomoću kojih kineske vlasti šalju poruku stranim korporacijama.
Iskusila je to i švedska modna tvrtka H&M koja je doživjela identičan scenarij. Njihov grijeh je bio taj što su 2020. godine izrazili zabrinutost za ljudska prava u pokrajini Xinjiang. Riječ je o pokrajini na zapadu Kine u kojoj živi velika zajednica Ujgura, odnosno kineskih muslimana. Partija ne podržava izražavanje religije, a to se odnosi i na islam. Tako su brojni strani mediji prenijeli neke od nasilnih načina na koje Kina pokušava "preodgojiti" tamošnje stanovništvo, a jedan od njih su i brojni logori snimljeni pomoću satelita. S druge strane, kineske su vlasti sve pokušale zataškati.
Bilo kako bilo, H&M je pretrpio velike financijske gubitke.
Korporacije iskoristile priliku
Velike korporacije su ipak sklonije izboru profita nauštrb demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. Neke su pak otišle tako daleko da su odlučile iskoristiti nedostatak ljudskih prava u pokrajini Xinjiang.
U izvješću Australskog instituta za stratešku politiku (ASPI) iz 2020. godine stoji kako čak 27 tvornica u devet kineskih provincija koristi ujgurske radnike iz Xinjianga.
“Čini se da neke tvornice koriste ujgurske radnike poslane izravno iz "preodgojnih kampova'"”, stoji u izvješću.
Bivši zatvorenici koji su uspjeli napustiti Kinu dali su mučne izjave o sustavnom silovanju zatočenica i drugim zločinima. Među brojnim globalnim divovima koje je ASPI identificirao kao korisnike ujgurskih radnika su i Acer, Adidas, Amazon, Apple, Asus, BMW, Bosch, Calvin Klein, Cerruti 1881, Dell, Electrolux, Gap, General Motors, Google, H&M, Hitachi, HP, Jaguar, Lacoste, Land Rover, Mercedes-Benz, Microsoft, Mitsubishi, Nike, Nintendo, Nokia, Panasonic, Polo Ralph Lauren, Puma, Samsung, Sharp, Siemens, Skechers, Sony, TDK, Tommy Hilfiger, Toshiba, Victoria's Secret, Volkswagen i Zara.
Glavni direktor Volkswagena u Kini, Stephan Wöllenstein, rekao je kako ne može biti siguran da nitko od Ujgura u Volkswagenovoj tvornici u Urumqiju, glavnom gradu Xinjianga, nije tamo prebačen iz jednog od kampova.
Nike, Apple i Coca-Cola otišli su još dalje kada su lobirali u američkom Kongresu da oslabi Zakon o sprječavanju prisilnog rada Ujgura, no zakon je ipak izglasan velikom većinom. Dodajmo kako je izvršni direktor Applea, Tim Cook, rekao u studenom da Apple ima "odgovornost za poslovanje gdje god može", uključujući i Kinu.
'Licemjerni Zapad'
Korporacije, razapete između profita i podrške ljudskim pravima, često se ne izjašnjavaju o podršci demokraciji u Hong Kongu, priznavanje kršenja ljudskih prava u Tibetu i Xinjiangu, podržavanje autonomije Tajvana ili raspravu o podrijetlu pandemije koronavirusa u Kini, a sve kako bi izbjegle eventualne sankcije od strane Partije.
Ne odnosi se to samo na korporacije i velike zemlje. Tako je kineska vlada zatražila od svojih multinacionalnih tvrtki prekinu veze s Litvom ili joj ne dozvole kineskom tržištu nakon što je ta baltička zemlja dopustila Tajvanu da tamo otvori ured neslužbenog predstavnika.
Litva je i ranije došla "na pik" kineskim vlastima kada je Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost Ministarstva obrane Republike Litve konstatirao da mobiteli tvrtke Xiaomi koji se prodaju na europskom tržištu mogu prepoznati i cenzurirati termine poput "Oslobodite Tibet", "Živio nezavisni Tajvan" i "demokratski pokret".
Dodajmo kako su predstavnici Europske unije ranije rekli da "ne treba biti previše kritičan na Kinu "jer se nije pojavila na ovogodišnjem klimatskom summitu u Glasgowu COP26. Razlog tomu bi mogle biti brojne Zapadnoeuropske tvrtke koje imaju svoje tvornice u toj zemlji.
"Licemjerno je što se zapadni svijet obogatio na "prljavoj" industriji, a koju sada taj isti Zapad spočitava Indiji i Kini. Licemjerno je, i time više jer je jako dobar dio tih prljavih industrija preseljen u te zemlje u razvoju", rekla je u nedavnom intervjuu za Net.hr bivša ministrica zaštite okoliša i prirode, Mirela Holy.
Ne planiraju otići
Iako su neke tvrtke kao što su LinkedIn i Yahoo ove godine objavile da napuštaju kinesko tržište zbog teškog regulatornog okruženja, većina ostalih se neće odlučiti na taj potez.
Dokaz tomu je i nedavno istraživanje koje govori kako 96 posto njemačkih tvrtki koje djeluje u Kini planira i ostati tamo, iako kineske vlasti imaju negativnu percepciju u tamošnjoj javnosti.
Američkim korporacijama u prilog ne ide ni činjenica da njihova vlada još nije uspostavila mehanizme za potporu američkim tvrtkama koje se suočavaju s prisilom Komunističke partije u Kini. Riječ je zapravo o pomoći koju bi dobili nakon što se suoče s gubitkom prihoda u toj zemlji.
Kao zaključak se nazire rezultat u kojem kineske vlasti za sada vode koristeći činjenicu da će se zapadne korporacije poštivati domaćina i ponašati se kao gosti, pa čak i koristiti "rupe u sustavu", ako je to u interesu profita.
