Pad Alepa imat će velik odjek u sirijskom građanskom ratu. Osim simbolične vrijednosti, to znači da režim sada kontrolira nekoć najveći sirijski grad i trgovačko središte. Ojačat će to moć ruske vojske i neuspjeh zapadnih politika u ovoj krizi. To će značiti da Bashar al-Assad ima neprijatelja kojeg je oduvijek htio. No to neće značiti da će krvoproliće uskoro prestati, piše The Independent.
Vakuum zapadnog vodstva doveo do tragedije
Kako su režimske snage nastavile brisati i posljednje kutove onoga što opozicija naziva 'slobodnim Alepom', London je jučer održao hitnu raspravu u kojoj je George Osborne priznao: 'ova tragedija je stvorena zbog vakuuma zapadnog vodstva: američkog i britanskog'.
Zapad doista nosi velik dio odgovornosti za sve što se dogodilo. Ohrabrujući Sirijce da ustanu protiv režima Bashara al-Assada nisu pomogli opoziciji, a dalo je to priliku islamističkim ekstremistima al-Qauede i al-Nusre da postanu dominantni. David Cameron i njegova mantra 'al-Asad mora otići' bili su među onima koji su onemogućili kompromis koji bi možda mogao zaustaviti sukob.
Događaji u Alepu imat će utjecaja i izvan Sirije. Izvještaji o smaknućima koje provode šijitski militanti i režimske trupe na ulicama ili u domovima ljudi, masovna uhićenja i napadi sunitske mladeži i mladih muškaraca još će više dati poticaja sukobima u regiji.
Sukob u kojem nema milosti
Nije iznenađenje da su ovakve smrti u Alepu popraćene brojnim brutalnostima. To je bilo za očekivati u sukobu u kojem nema nimalo milosti. Sukob u kojem se pobunjenički borac na snimci prikazuje kako jede srce ubijenog vojnika, u kojem se zapadna grupa smješka pred kamerama prije ubojstva 12-godišnjeg dječaka, sukob u kojem ISIS odrubljuje glave novinarima i humanitarcima.
Opsada Alepa dobro je dokumentirana. Međunarodne konferencija i pokušaji primirja su bili organizirani, a zatim su propali.
Pad Alepa bit će udarac za FSA (Osloboditeljska vojska Sirije) i koaliciji predvođenoj Zapadom koji su se borili protiv režima, za ISIS, kao i za frontu al-Nusra.
Američka pomoć tim grupama upitna je od pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima jer je on već izrazio potporu Vladimiru Putinu i vidi Rusiju kao saveznika protiv islamističkog terorizma. Pad Alepa vjerojatno će pojačati želju nove administracije u Washingtonu da smanji svoje gubitke s onime što je ostalo od umjerenih opozicijskih skupina u Siriji.
Assadova 'borba protiv terorista'
Fronta al-Nusra je nedavno promijenila ime u Jabhat Fatah al-Sham, tvrdeći da više nema nikakve veze s al-Qaedom. No i dalje ostaje teroristička organizacija za koju su SAD i Kremlj obećali da će se s njome suočiti u idućoj ofenzivi na Alep.
Nakon što je veći dio naoružane opozicije prešao na stranu al-Nusre, to odgovara Assadovom režimu i tvrdnjama da se cijelo vrijeme bori protiv terorista. To će biti dobro prihvaćeno od strane Trumpove administracije, ali i od nekih europskih vlada, posebno ako tamo na vlast uskoro stignu desničarske snage.
Ipak nema jamstva za potpunu pobjedu predsjednika Assada. ISIS se možda očajnički bori za Mosul, posljednje utočište u Iraku, a suočava se s predstojećim napadima na Raku, glavni grad njihova 'kalifata' u Siriji, no preuzimanje Palmire pokazalo je sposobnost protuofenzive.
ISIS je ušao u Palmiru u svibnju prošle godine nakon masovnog povlačenja režimskih snaga, a uništili su velik dio kulturnog nasljeđa tog povijesnog grada. Deset mjeseci kasnije, režim je ponovno osvojio grad uz pomoć intenzivnih ruskih zračnih napada. Džihadisti su se vratili i ponovno preuzeli grad s lakoćom.
Poprište međunarodnih sukoba
Tijekom petogodišnjeg rata, Sirija je postala arena za lokalne i međunarodne sukobe. Turci su uspostavili zonu sigurnosti na sjeveru zemlje s tisućama trupa, podržavajući pobunjeničke grupe kao dio svog sukoba s Kurdima. Čini se da se neće predati.
Kurdske snage i Sirijske obrambene snage (SDF), mješavina arapskih i kurdskih skupina, Washington vidi kao najbolje saveznike na zemlji protiv ISIS-a.
Zaljevske države predvođene Saudijskom Arabijom i Katarom, financirane su od sunitskih pobunjenika. One vjerojatno neće tek tako pustiti širenje šijitskog utjecaja u Siriju.
Opaki je rat i u Jemenu, gdje iranske snage podupiru hutski militanti koji se bore protiv sunitske koalicije.
Još takvog nasilja koje širi nestabilnost i bijedu, moglo bi se odraziti i na Alep, piše The Independent.
