Od 1. listopada 2022. godine, u Zagrebu kreće novi model prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Miješani komunalni otpad više se neće moći baciti u obične vrećice koje kupujemo u trgovinama, već će se bacati u standardizirane vrećice, odnosno "ZG vrećice". Fiksni dio odvoza otpada kućanstva će plaćati 45 kuna, dok će varijabilni dio iznositi ovisno o tome koliko smeća u kućanstvu proizvodite, a te će se vrećice kupovati zasebno.
ZG vrećice moći će se nabaviti u tri veličine - od 10, 20 i 40 litara. Vrećica od 10 litara koštat će dvije kune, vrećica od 20 litara četiri kune, dok će vrećica od 40 litara koštati osam kuna. Što se tiče biootpada, plastike i papira, taj će se otpad kao i do sada bacati u zasebne kontejnere, smeđi, žuti i plavi, a te će se vrećice i dalje dijeliti besplatno.
Dakle, u zelene kontejnere u kojem se prikuplja miješani komunalni otpad, od listopada će se moći bacati isključivo ZG vrećice, a oni koji prekrše to pravilo, bit će kažnjeni. Odluka predviđa kazne od 500 kuna za kućanstva, odnosno do 1000 za tvrtke, za sve one koji budu nepropisno odlagali otpad, a ako se ne bude moglo utvrditi tko je, recimo, ubacio stolac u kontejner za miješani otpad ili bude koristio nepropisnu vrećicu, kaznu će platiti svi koji koriste kontejner.
Uspješni model u Švicarskoj
Iako je nama ovaj model nešto novo i drugačije, u svijetu to zapravo i nije novitet, a takav sustav već se godinama koristi u Švicarskoj. Kako ćemo mi imati ZG vrećice, tako Zürich ima svoje "Züri-Säcke", bijele vrećice u koje se prikuplja miješani komunalni otpad.
Naknada za zbrinjavanje otpada u Zürichu uključena je u nabavnu cijenu vrećica, a sastoji se od fiksnih troškova proizvodnje i zbrinjavanja otpada te marže koju određuje trgovina na malo. Zbog toga, ističu na službenim stranicama grada, cijena vrećice može varirati. Postoje četiri vrste vrećica - 17, 35, 60 te 110 litara. Vrećica od 17 litara prodaje se po cijeni od 0,85 CHF po vrećici (6,54 kune), vrećica od 35 litara po cijeni od 1,70 CHF (13,08 kuna), vrećica od 60 litara po cijeni od 3,10 CHF (23,85 kuna), a vrećica od 110 litara po cijeni od 5,70 CHF (43,86 kuna). Također, postoji obaveza plaćanja godišnje infrastrukturne naknade po stambenoj jedinici, a koja iznosi 80 franaka, odnosno oko 615 kuna.
Švicarski mediji su ovih dana najavili promjene u izgledu, ali i cijenama njihovih vrećica za miješani komunalni otpad. Vrećice će, naime, od 1. siječnja 2023. godine biti plave boje, a smanjen je i udio naknada za njih. Pa tako primjerice vreća od 35 litara koja je prije koštala 1,70 franaka, od nove godine koštat će 1,30 franaka (10 kuna). Cijena vreće od 60 litara pada za 88 rapa, a od siječnja će vrećice biti dostupne i u novom malom formatu zapremnine deset litara.
Oni koji se ne pridržavaju pravila bit će i propisno kažnjeni. Ako vas prvi put uhvate da ste smeće bacili u kontejner u običnoj vreći, a ne u Züri-Sack, bit ćete kažnjeni s 250 franaka, što je 1923 kune. Ako vam niti ta kazna nije bila dovoljna opomena, svaki sljedeći put kada vas uhvate da ste krivo bacili smeće, kazna će biti od 50 do 100 franaka veća. Da se u Zürichu ne isplati zezati sa zbrinjavanjem smeća možda najbolje govori primjer koji navode na svojim stranicama, a to je da je jedna žena, koja je sa svojim smećem ostavila trag soka od vrata svog stana kroz stubište pa do parkirnog mjesta, platila vrtoglavu kaznu od 1100 franaka, što je gotovo 8500 kuna.
Pitanje koje se postavlja u Zagrebu jest kako će se znati tko je ubacio krivo smeće u kontejner. Švicarci su to riješili na jako jednostavan način - kada ljudi zaduženi za skupljanje otpada primijete da je netko bacio običnu vrećicu u kontejner, poziva se tim ljudi koji doslovno - pretražuje smeće. Odnosno u smeću traže neki račun, kuvertu s imenom ili nešto što otkriva identitet prekršitelja. Nakon što otkriju identitet, sve fotografiraju te šalju policiji koja prekršiteljima izdaje kaznu. "Iako ljudi to znaju, ipak završi neka adresa ili nešto što otkriva identitet u tim vrećicama", kaže nam Hrvat koji živi u Zürichu.
Govoreći o kaznama u Zagrebu, gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je na konferenciji za medije istaknuo da će se pokušati utvrditi individualna odgovornost. "Nije neobično i da se provjeri sadržaj vrećice. Na javnim površinama ćemo koristiti i kamere", rekao je Tomašević te time dao naslutiti da bi se i kod nas moglo tražiti krivce kao i u Švicarskoj.
Otpad koji se prikupi u Züri-Säcke, a na stranicama grada navode da je to više od 30.000 vrećica dnevno, odvozi se u postrojenje za proizvodnju energije iz otpada gdje se spaljuju na ekološki prihvatljiv način. Toplinom izgaranja proizvodi se ekološka električna energija koja se može koristiti za grijanje oko 170.000 stanova.
Manje košta ako se odvaja
U Züri-Sack zapravo ide sve osim akumulatora, aluminija, baterija, električnih uređaja, boja, posuđa, staklenih boca, keramike, lijekova, metala, ogledala, štednih lampa, fluorescentna cijev te opasnog otpada. U tom slučaju, ako primjerice i plastiku trpate u te vreće, na mjesečnoj ćete bazi plaćati više jer će vam, logično, trebati više vreća za smeće. Opcija da plaćate manje je da odvajate otpad, baš kao što će to biti i u Zagrebu.
Njihovo komunalno poduzeće na svojim stranicama ima detaljni popis vrsta otpada koji možete odvajati. Nekog se otpada Švicarci mogu riješiti da ga dovezu na njihova reciklažna dvorišta (primjerice plastične boce) ili da ih bace u za to predviđene kontejnere (tekstil), dok se neke stvari kao primjerice karton ili biootpad, za koje postoje predviđeni spremnici, periodično odvoze.
I biootpad Švicarci znaju kako iskoristiti. Naime, on se prerađuje u bioplin i kompostne proizvode u postrojenju za fermentaciju. Bioplin se dovodi u plinsku mrežu i dostupan je kao obnovljiva energija kao gorivo, za grijanje, kuhanje ili za proizvodnju električne energije.
Hrvat koji živi u Zürichu potvrdio nam je da njihov sustav jako dobro funkcionira te da Švicarci paze gdje i kako odlažu otpad. Kazao nam je i da sustav s kopanjem po smeću ne bi li se našao krivac zaista funkcionira, a većina građana drži se pravila o odlaganju otpada. Uostalom, to se i najbolje vidi kada dođete u Zürich. Za razliku od Zagreba gdje često svjedočimo prenatrpanim kontejnerima te otpadu koji je odložen uz kontejnere, u Zürichu takve scene nećete vidjeti. Pa tko zna, možda se nakon prvog listopada s novim načinom zbrinjavanja otpada promijeni i kaotično stanje sa smećem u metropoli.
