Urbano zelenilo nezamjenjivi je element gradskog krajobraza, a javno dostupna besplatna pitka voda je komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard – znaju to dobro u Beču, u kojem je ovih dana postavljena tisućita javna česma s besplatnom pitkom vodom za građane i posjetitelje, a za ozelenjivanje fasada, sadnju drveća i proširenje zelenih površina te slične mjere gradskim je četvrtima ove godine na raspolaganju 2,3 milijuna eura.
Da urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima, svjesni
su i u Parizu čija gradska vlast ulaže ogroman trud u pretvaranje
toga grada u jednu od najzelenijih metropola svijeta. Prošloga
mjeseca predstavljen je veliki projekt obnove jednog od
najpopularnijeg dijelova grada - prolaza od popularnog pariškog
trga Trocadéro do Eiffelovog tornja, koji će po završetku radova
2024. godine biti hortikulturno uređen i u potpunosti namijenjen
pješacima.
Pariz Pariz
Pariz je i još prije tri godine usvojio zakon koji potiče stanovnike da ozelenjavaju svoje terase, fasade i krovove te uređuju urbane vrtove pa tako svaki stanovnik Pariza može podnijeti zahtjev za obnovljivu trogodišnju dozvolu za pokretanje vlastitog urbanog vrtnog projekta, a Grad također na zahtjev osigurava opremu za sadnju koja uključuje zemlju, sadnice i sjemenje. Programom se želi potaknuti bioraznolikost, zadovoljiti potrebe za zelenim površinama, ublažiti staklenički efekt i klimatske promjene, poboljšati kakvoću zraka te toplinsku i akustičnu udobnost zgrada.
I u ‘’gradu svjetla’’ neprestano raste broj javnih česmi s pitkom vodom, a osim što služe konzumaciji na javnim površinama, plan je da se njima osvježava zrak i snižava sve više ljetne temperature te da se smanji upotrebu plastičnih boca.
I Rim se može pohvaliti impresivnom brojkom od gotovo 250 fontana. Pri toj riječi teško se ne sjetiti Zagreba, ali razlika između talijanske i zagrebačke metropole (jedna od mnogih razlika) jest ta što se pored svake rimske fontane nalazi po jedna česma kako bi se voda mogla i okusiti, a ne samo gledati.
Vrućina, toplinski val
- Besplatna voda u centru Zagreba? 'S Manduševca bi se ponovno moglo piti već od ljeta 2020.'(Grgo Jelavic/PIXSELL)
London je prošle godine dobio 20 novih česmi, a ove će godine gradska vlast uvesti još 100 novih česmi s obzirom na to da su se pokazale kao izuzetno korisne, odnosno kao potreba, komunalni i javnozdravstveni standard. Zagreb za to vrijeme dobiva jednu po jednu česmu i to zahvaljujući gotovo u potpunosti upravo platformi 1POSTOZAGRAD.
Na njihovu je inicijativu Grad postavio 20-ak novih punktova za besplatnu pitku vodu i time započeo provedbu njihova prijedloga nove mreže javnih česmi za grad. Ključna je karika Manduševac, ističu u platformi, kojemu treba vratiti njegovu stoljetnu funkciju kao mjestu s mogućnošću konzumacije besplatne pitke vode. Grad za taj prijedlog zasad u potpunosti ne iskazuje razumijevanje, ali platforma nastavlja borbu za pitku vodu na autentičnoj lokaciji koja je višestruko bitna za Zagreb.
Za sve koji se i dalje pitaju zašto termin 'česma', valja objasniti da je poznato kako se u zagrebačkom govoru punktove s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru najčešće naziva pumpama ili pipama. Međutim, iako je svaka pumpa česma, nije svaka česma pumpa i pipa je tek dio elementa česme. Termin 'česma' nije lokalno posebno uvriježen iako se radi o najpreciznijem izrazu koji je i dio standardnog jezika, a izvorno je turcizam - baš kao i riječi sapun, bubreg ili čarapa.
U susjedstvu nam je i Ljubljana gdje je upravo tamošnja izgradnja mreže javnih česmi doprinijela izgradnji svijesti o važnosti vode što je rezultiralo činjenicom da je Slovenija prije nekoliko godina postala prva zemlja na svijetu koja je vodu stavila u Ustav.
najveći gradovi u Sloveniji
Svakako treba podsjetiti i da je Europska komisija prošle godine predložila izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima se od država članica traži poboljšanje pristupa pitkoj vodi za sve građane i građanke. Između ostalog, to znači i da bi im se trebalo osigurati da vodu iz slavine mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumaciju vode iz slavine.
U Beču su sve česme ravnomjerno raspoređene diljem grada te ih se može pronaći u parkovima i na stanicama javnog prijevoza i tržnicama, dječjim i sportskim igralištima te na zelenim površinama rezerviranim za pse.
Dio njih datira još iz doba Habsburške monarhije, a ostatak je nov, moderan i mobilan što omogućuje njihov razmještaj na druge gradske lokacije ovisno o potrebi. U povijest seže i kultura ispijanja vode u Londonu gdje su fontane s pitkom vodom bile uobičajene još u viktorijansko doba.
Posebnost novih bečkih česmi leži i u činjenici da neke pritiskom na gumb raspršuju vodenu maglicu koja isparava i upija toplinu iz okoliša čime se snižava temperatura zraka. Fontane i vodena igrališta za djecu koja se nalaze u više gradskih četvrti također pridonose snižavanju temperature zraka i osiguravaju ugodnu mikroklimu.
Zrinjevac
- Dan koji stiže sve ranije: Stanovnici Hrvatske zakoračit će 1. lipnja u posebnu vrstu duga(Goran Stanzl/PIXSELL)
Zagreb, koji leži na prirodnim izvorima i tokovima pitke vode, a
na čemu bi se moglo i graditi kampanju brendiranja Zagreba kao
zdravog grada, suprotno svojoj tradiciji ima izrazito nisku
kulturu dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru, čime
se u pitanje dovodi i njegova održivost.
Naime, ''priča o vodi u Zagrebu zahvaća i bitno šire od one koja
je za piće s obzirom na to da su vodotoci presudno utjecali i na
urbanizam grada. Mnoge ulice formirane su na trasama nekadašnjih
potoka. Potoci općenito premrežuju prostor između Medvednice i
Save, a rijetki su ostali otvoreni i danas čine izuzetno važni
dio gradske zelene infrastrukture, no odnos prema njima nije
takav. Te bi koridore svakako trebalo sačuvati kao zelene oaze i
dodatno aktivirati kao javne prostore'', za Vijesti.hr je
objasnio Saša Šimpraga, analitičar prostora te
osnivač i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD.
''Potok Črnomerec je jedan takav primjer koji u gotovo neprekinutom otvorenom toku povezuje Medvednicu sa Savom i nudi ugodnu šetnicu koja, međutim, nema ni najosnovniju komunalnu opremu. Građanske incijative poput one Spasimo potok Črnomerec, svakako imaju razvijen senzibilitet i doprinose razvoju svijesti ne samo za potok, već i sve ono što on znači i može biti za grad'', napominje Šimpraga.
Osim pitke vode preduvjet za zdrav, ugodan i lijep život ljudi u gradu je drveće, naime, urbano zelenilo je jedini prirodni, živi element, urbane strukture i nipošto ga ne smijemo zanemariti, ugroziti i 'žrtvovati', često upozorava struka. Zagreb i na tom polju ima još jako puno posla jer čini se da u ovoj metropoli drveće baš i nema sreće - dovoljno je sjetiti se jedva spašenih stabala u Gajevoj ulici ili nekadašnjih drvoreda u Masarykovoj i Medvedgradskoj ulici, koji nisu bili te sreće, baš kao niti magnolija na Trgu žrtava fažizma.
Krošnje drveća i grmlja, osim što stvaraju sjenu, apsorbiraju dio sunčeve radijacije i putem evapotranspiracije (disanja i isparavanja) povećavaju relativnu vlažnost zraka i snižavaju temperaturu zraka. Zelenilo apsorbira CO2 i oslobađa kisik te filtrira štetne plinove i zadržava čestice prašine. Također, zelenilo smanjuje snagu vjetra i snižava nivo buke te pozitivno utječe na bioraznolikost vrsta, kao stanište urbanom biljnom i životinjskom svijetu i slično.
Beč u sljedećih nekoliko godina planira izgradnju 13 hektara novih parkova te ozelenjavanje 150 gradskih fasada kako bi se smanjilo takozvani efekt urbanih toplinskih otoka koji može uzrokovati razlike u temperaturi između središta grada i okoline i do 12 stupnjeva. Pritom treba reći i da mjere zaštite klime u Beču imaju i pozitivan ekonomski učinak. Ostvaren je investicijski volumen od 44 milijarde eura te novostvorena vrijednost u iznosu od 41,6 milijardi eura uz istovremeno otvaranje 52.000 novih radnih mjesta godišnje.
Beč započinje i pilot-projekt u ulici Zieglergasse koja bi trebala postati prva ulica s mogućnošću regulacije temperature zraka. Planira se rekonstrukcija ulice, ozelenjivanje površina, instalacija sustava za hlađenje i ovlaživanje zraka te postavljanje zdenaca za pitku vodu. Također, austrijska metropola se već godinama zalaže i za zaštitu pčela od štetnog utjecaja neonikotinoida koji spadaju u generaciju novih insekticida i predstavljaju veliku opasnost za ove marljive kukce, koji su neophodni i za naše preživljavanje. Sve to moguće je jer gradske vlasti razumiju održivi razvoj i javni prostor, a djeca i mladi o razvrstavanju otpada, recikliranju i zaštiti okoliša uče od malih nogu na "ulicama za igru" grada koji doista jest po mjeri čovjeka.
