Na bojištu u Ukrajini, prema obavještajnim podacima, ruska ofenziva u središnjem Donbasu sporo napreduje, dok Ukrajinci nešto brže ''guraju'' na sjeveroistočnom te na južnom bojištu, prema Hersonu. Službeni Kijev objavio je podatak da je u proteklih mjesec dana oslobođeno više od 600 naselja, od kojih 75 u strateški važnoj Hersonskoj regiji. Petstotinjak naselja oslobođeno je u Harkivskoj regiji, u Donjeckoj 43, a u Luhanskoj regiji sedam naselja.
Dok se povećava oslobođeni teritorij na području regija koje je Kremlj anektirao nakon separatističkog referenduma, Rusija nastavlja s dalekometnim udarima na kritičnu infrastrukturu, ali i civilne ciljeve u Ukrajini. Napadi su započeli nakon prošlosubotnje diverzije na Krimskom mostu, ali stručnjaci naglašavaju da nisu isključivo čin odmazda za taj događaj, nego su ranije i pomnije isplanirani.
'Zaboravite priče o nuklearnom oružju'
Tvrdi to i vojni analitičar Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji je za Net.hr prokomentirao situaciju na bojištu.
''Ti su napadi bili neizbježni. Zaboravite priče o taktičkom nuklearnom oružju. Nema nikakve naznake toga, a cijena bi bila previsoka. Vladimir Putin napada ukrajinsku kritičnu infrastrukturu u nadi da će Ukrajince uspjeti dovoljno demoralizirati kako bi pristali barem na primirje'', kaže.
Takve akcije, dodaje, unaprijed se pripremaju, a napad na Krimski most poslužio je Putinu samo kao povod.
''Treba najmanje tjedan do dva da se takvi napadi pripreme, da se odrede ciljevi, pozicioniraju snage, pripreme zalihe streljiva... Vidjet ćemo koliko dugo će Putin ići s tim napadima, ali očito je da se osim elektroenergetske infrastrukture gađaju i civilni objekti, ovisno o tome koliko Rusi imaju projektila. Time će još više iscrpiti zalihe koje ne mogu nadoknaditi. Bojim se da Ukrajinci moraju biti spremni na još nekoliko dana tako intenzivnih napada'', kazao je.
Vojni analitičar Robert Barić
'Pitanje je dana kada će Herson pasti'
Najveće borbe trenutno se vode u južnoj ''anektiranoj'' regiji Herson odakle je počela evakuacija stanovništva, a čini se i povlačenje ruske vojske.
''Tamo je situacija za ruske snage već dulje vrijeme loša. Da je samo do vojske, ona bi praktički već otišla na lijevu obalu Dnjepra i prepustila sav taj teritorij Ukrajincima, jer vide da je to neobranjivo. Ukrajinske snage tamo ipak sporije napreduju jer se ondje nalaze mnogo bolje ruske snage nego na ostalim bojištima, koje su pripremile obrambene linije. No Ukrajinci su je probili i samo je pitanje dana kada će Herson pasti. Čini se da je bila istinita informacija britanske vojno-obavještajne službe od prije nekoliko dana da su ruski vojni zapovjednici na tom području već zatražili povlačenje, ali im je Putin to odbio. Prema tome, to je bojište operativno izolirano, logistika im jako teško prolazi zbog ukrajinskih napada, a nakon što su im ruski topnički napadi nanijeli određene gubitke, Ukrajinci su krenuli na sustavno likvidiranje pojedinih topničkih oružja pomoću sustava HIMARS. Očekujem da će Herson uskoro pasti'', rekao je Barić.
'Ako ta dva grada padnu, Rusi su u velikim problemima'
Nastavlja se i napredovanje ukrajinskih snaga na sjeveroistoku zemlje. Prema zadnjim, doduše još nepotvrđenim informacijama, Rusi napuštaju Rubižne, grad s oko 56.000 stanovnika i Kreminu (18.000 stanovnika).
''Ako je to istina, znači da Rusi ondje nisu uspjeli napraviti obrambenu liniju. To je ogroman prostor na kojemu se ne može napraviti klasična obrambena linija, nego treba imati mobilne manevarske skupine, u čemu su Ukrajinci mnogo bolji'', ističe Barić.
Dodaje kako je izvjestan i pad Svatova i Starobilska, dvaju manjih gradova (svaki s otprilike 16.000 stanovnika) koji, međutim, imaju veliku važnost zbog svoga položaja.
''Svatove će vjerojatno pasti i onda će Ukrajinci nastojati prije pogoršanja vremena - jer zasad je tamo iznenađujuće malo padalina - doći 40-ak kilometara istočnije do Starobliska. To je ključno komunikacijsko i željezničko čvorište odakle se putevi granaju svugdje. Prije je glavni opskrbni pravac bio Belgorod - Kupjansk pa na jug prema Limanu i Izjumu. Svatove su druga linija za opskrbu, a Staroblisk je poput središta paukove mreže iz koje idu željeznički pravci na sve strane. Ako ta mjesta padnu, onda su Rusi u vrlo velikim problemima jer će morati Luhansk opskrbljivati zaobilazno, mnogo dužim putem'', napominje Barić.
Nove velike vojne operacije tek na proljeće
Agresija na Ukrajinu započela je u rano proljeće pa će predstojeća zima biti prva (nadajmo se i jedina) u ovome ratu. S obzirom na uvjete koji u hladnom dijelu godine vladaju na tom području - blato (rasputicu), kišu, snijeg i niske temperature - Barića smo pitali hoće li biti zatišja na bojištu tijekom zime.
''Rusi žele primirje pod svaku cijenu, a Putin bi na sve načine želio završiti sukob ove zime. Vidi se to po njegovim diplomatskim inicijativama i prijetnjama upotrebom taktičkog nuklearnog oružja, što je zapravo prazna prijetnja. Može se očekivati da će nakon kišnog zatišja, kad se sve smrzne, Ukrajinci nastaviti borbena djelovanja. Ne toliko intenzivno, ali dovoljno da Ruse stalno drže u situaciji da se ne mogu stabilizirati. No one zbilja velike vojne operacije ne bih očekivao prije kasnog proljeća i ljeta iduće godine'', kazao je Barić.
