Situacija na ratištu u Ukrajini iznova je eskalirala nakon što je prošle subote na Krimskom mostu, koji spaja teritorij Rusije s anektiranim poluotokom, netko - još se ne zna tko i kako - izveo diverziju i izazvao eksplozije. Kremlj je iskoristio tu (ne)priliku i od ponedjeljka ujutro započeo snažna raketiranja najvećih ukrajinskih gradova. Poginulo je mnogo civila i znatno je uništena infrastruktura.
Istodobno, ukrajinske snage napreduju u svojim protunapadima u Hersonskoj regiji, jednoj od četiriju koje su dekretom Vladimira Putina pripojene Ruskoj Federaciji nakon nelegalno održanih referenduma. A ne jenjava ni ''armagedonska'' retorika i u Rusiji i na Zapadu. Iz dana u dan spominje se krajnji scenarij u kojemu bi Rusija upotrijebila nuklearno oružje - vjerojatno ono taktičko, manje snage i opsega - a zapadni saveznici odmah odgovorili na to.
Raketiranjem Ukrajine Rusija produbljuje energetsku krizu
Komentirajući trenutnu situaciju u Ukrajini, prof.dr.sc. Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, kazao je za Net.hr da ruska upotreba dalekometnh raketnih sustava proteklih dana nije samo odmazda za diverziju na Krimskom mostu.
''Ta diverzija je Rusiji poslužila kao povod, ali korištenje dalekometnih sustava za gađanje ukrajinskih gradova po meni je planirano puno ranije. To nije bila samo stvar odmazde, jer takve sustave i toliko opsežno gađanje na toj udaljenosti morate unaprijed planirati. Vidite da oni gađaju elektroenergetsku infrastrukturu Ukrajine. Na taj način Rusija pokušava dodatno pooštriti energetsku krizu u Europi, jer je Ukrajina do sada bila značajni izvoznik električne energije u Europsku uniju. Ako im bude i dalje uništavana ta infrastruktura, definitivno će morati koristiti električnu energiju samo za domaće potrebe, a i to će biti upitno. Očito su napadi usmjereni na dodatno produbljivanje energetske krize koja već vlada u Europi'', smatra Ogorec.
'Bez vojne pomoći Zapada Ukrajina bi odavno poklekla'
S druge strane, SAD i zapadni saveznici i dalje se oglušuju na zahtjeve ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji za Ukrajinu traži neka oružja, poput američkog taktičkog raketnog sustava ATACMS, borbenih zrakoplova F-16 i sofisticiranih bespilotnih letjelica Grey Eagle. To su, naime, oružja mnogo većeg dosega kojima bi Ukrajina mogla napadati i ciljeve u Rusiji.
''Naravno, pitanje je kako bi se to oružje upotrijebilo. NATO i SAD Ukrajini daju potencijale koji im pomažu da se izbore za svoj teritorij i obrane ga. Ako bi im dali oružje kojim bi mogli dosegnuti ciljeve u Rusiji, to bi onda dovelo do daljnje eskalacije'', kaže Ogorec.
Ipak, on ne smatra da naoružavanjem Ukrajine Zapad gura svijet ka nuklearnom sukobu, kako to neki analitičari tvrde.
''Što se tiče te pomoći, da Ukrajina ne dobiva od NATO-a i zapadnih saveznika, već bi odavno pokleknula pod udarom Rusije. To je posve jasno", kaže.
Najgori mogući scenarij? 'Rusija bi upotrijebila kompletan strateški nuklearni potencijal'
Ako Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem izađe iz okvira verbalnih prijetnji, to će onda - tvrdi Ogorec - neminovno značiti treći svjetski rat.
''Na to bi NATO reagirao korištenjem taktičkog nuklearnog oružja po ruskim ciljevima, a to znači da bi tada Rusija upotrijebila kompletan strateški nuklearni potencijal. To je onda vrlo, vrlo loša situacija'', napominje.
Na pitanje tko bi Putina mogao odgovoriti od eventualne upotrebe nuklearnog oružja, Ogorec se složio da bi na njega mogli utjecati kineski predsjednik Xi Jinping i indijski premijer Narendra Modi, ali i turski predsjednik Recep Tayyip Erodgan.
''Koliko vidim, na samitu u Astani danas su se sastali Erdogan i Putin. Vjerujem da ćemo nakon tog susreta biti pametniji i da će na tom sastanku biti razgovora o ukrajinskom sukobu, pa i o nuklearnim prijetnjama'', kazao nam je na kraju Ogorec.
