Premijer Armenije, koji je prvo bio 10 godina predsjednik, podnio je ostavku nakon prosvjeda da želi vječno ostati na vlasti.
Armenski premijer Serž Sargsijan u ponedjeljak je rekao da će podnijeti ostavku kako bi pridonio održanju mira u toj bivšoj sovjetskoj republici nakon višednevnih prosvjeda koji su počeli otkad je stupio ne premijersku dužnost 17. travnja.
10 godina predsjednik, a zatim premijer
Sargsijan, bliski saveznik ruskoga predsjednika Vladimira Putina, posljednjih deset godina obnašao je predsjedničku dužnost, a nakon što ga je parlament imenovao premijerom na ulice su izašli nezadovoljni građani tražeći njegovu ostavku. Prosvjednici su Sargsijana optužili da se novom funkcijom želi zadržati na vlasti, pošto je deset godina bio predsjednik države. Njegov drugi i posljednji mandat predsjednika završio je u ožujku, a prosvjedima su demonstranti pokušali upozoriti na pokušaj Sargsijanova vječnog zadržavanja na vlasti.
"Pogriješio sam, a Pašinjan je bio u pravu", napisao je Sargsijan na svojoj internetskoj stranici, misleći pritom na oporbenog čelnika Nikolu Pašinjana, parlamentarnog zastupnika koji je tijekom vikenda sudjelovao u prosvjedima zbog čega je priveden. U ponedjeljak je pušten na slobodu, zajedno s ostalim istomišljenicima koji su sudjelovali u protuvladinim prosvjedima.
Sargsijan je napisao i kako se nada da će njegova ostavka ispuniti očekivanja građana koji su prosvjedovali. U skladu s ustavnim promjenama usvojenim nakon referenduma provedenog 2015. većinu državnih ovlasti ima premijer, a predsjednikova je dužnost većinom protokolarna.
Ovisni o Rusiji
Serža Sargsijana na predsjedničkoj je dužnosti naslijedio Armen Sarkisijan (64), bivši premijer koji je nekada bio i veleposlanik u Velikoj Britaniji. Predsjedničku će dužnost obavljati idućih sedam godina.
Armenija se odvojila od Sovjetskog Saveza 1991., ali je i dalje ovisna o ruskoj pomoći i investicijama. Mnogi Armenci optužuju vladu za korupciju i loše vođenje gospodarstva koje se muči da prevlada naslijeđe centralnog planiranja. Služba za vanjsku politiku EU-a pozvala je armenske političare na više dijaloga i mirno rješenje problema.
