Veliko globalno istraživanje koje je provela birtanska agencija The YouGov, a čije je rezultate prvi objavio Guardian, pokazalo je kako je znatno veća vjerojatnost da će populisti diljem svijeta vjerovati u teorije zavjera poput one o štetnosti cijepljenja, globalnom zatopljenju ili terorističkim napadima 11. rujna 2001. Rezultati istraživanja pokazuju da populisti imaju vrlo malo povjerenja u znanost i stručnjake, ali i predstavničku demokraciju te su skloniji teorijama zavjera koje su u suprotnosti s činjeničim dokazima.
Rezultati donekle objašnjavaju i pomažu razumijevanju uspjeha desnih populista poput američkog predsjednika Donalda Trumpa i braziloskog predsjednika Jaira Bolsonara, koji potpirujući teorije zavjere potkopavaju napore za rješavanje problema globalnog zatopljenja, a novinarstvo utemeljeno na činjenicama odbacuju i prikazuju kao "fake news".
Populisti su skloniji vjerovati u štetnost cijepljenja
Rezultati ovog istraživanja mogu biti od koristi i djelatrnicima u javnom zdravstvu koji se bore protiv širenja ospica nakon što se diljem svijeta alarmantno povećao postotak necijepljene djece. Svjetska zdravstvena organizacija i druga tijela javnog zdravstva pokrenuli su velike kampanje kako bi upozorili javnost na važnost cijepljenja jer na društvenim mrežama cvate antivakserska propaganda.
UNICEF je nedavno objavio da se u prva tri mjeseca ove godine broj slučajeva ospica u svijetu povećao za 300 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U 2017. godini u svijetu je od ospica umrlo oko 110.000 ljudi, većinom djece, a oko 169 milijuna djece mlađe od 10 godina nije cijepljeno.
U anketi YouGov-a, ljudi sa snažnim populističkim stavovima u prosjeku su iskazali dvostruko veću sklonost da vjeruju u navodno štetne učinke cjepiva koji se namjerno skrivaju od javnosti. Oni su, također, skloniji vjerovati da je američka vlada svjesno pomogla teroristima u napadu na SAD 11. rujna 2001. godine te da je globalno zagrijavanje prevara.
Dvoje od pet populista u istraživanju slažu se s tvrdnjom kako "postoji skupina ljudi koja tajno kontrolira događaje i vlada svijetom".
Najviše populista u Brazilu, najmanje u Japanu i Danskoj
Istraživanje je obuhvatilo više od 25 tisuća ljudi u dvadesetak zemalja i dosad je najveća studija te vrste o populizmu. Brazil je najveća zemlja u kojoj je anketa bila provedena, a tamo je prošle godine za predsjednika države izabran populist Jair Bolsonaro. Ondje se čak 42 posto ispitanika složilo s populističkim stavovima ponuđenima u anketi.
Slično je bilo i u Poljskoj, Francuskoj i Španjolskoj, trima najpopulističkijim europskim zemljama. U te tri zemlje četvrtina od ukupnog broja anketiranih bila je suglasna s ponuđenim populističkim tvrdnjama. S druge strane, manje od 15 posto anketiranih u Kanadi, Velikoj Britaniji i Švedskoj iskazalo je populističke staviove, a najmanje - manje od 10 posto - u Japanu i Danskoj.
Politički analitičari ističu kako je istraživanje pokazalo postojanje tijesne veze između nekih teorija zavjere i populizma, što obično uključuje uvjerenje da nemoralne "protunarodne" elite u sprezi te u dogovoru iskorištavaju obične ljude.
U svim zemljama gdje je provedena anketa nemali je broj onih s izrazito jakim populističkim stavovima. ljudi koji vjeruju da je politički sustav njihove zemlje uništen i da ga je potrebno iz temelja mijenjati. Oni također imaju slabo povjerenje u glavnstrujaške medije poput javne televizije te etabliranih portala i novina. Umjesto toga, radije će konzumirati i vjerovati vijestima na društvenim mrežama gdje se teorije zavjere najbrže šire.
Sve više gnjeva i nepovjerenja prema elitama
Konkretno, anketa pokazuje da je 25 posto glasača desnice i desnih stranaka sklonije vjerovati u štetnost cijepljenja, u usporedbi s 14 posto glasača stranaka s ostatka političkog spektra. Primjerice, u Francuskoj čak 44 posto onih koji su na predsjdničkim izborima 2017. glasovali za kandidatkinju krajnje desnice, Marine Le Pen, ima negativan stav o cijepljenju, dok je takvih među onima koji su glasali za Emmanuela Macrona tek 12 posto.
U Italiji je također izvjesnije da pristaše populističkog pokreta Pet zvjezdica, koji se nekoć otvoreno protivio obveznom cijepljenju i širio antivakserske stavove, neće prihvatiti znanstvene činjenice o cijepljenju. U Španjolskoj, međutim, glasači izrazito lijevog populističkog pokreta Podemos ne odsakču značajnije po antivakserskim stavovima od glasača dugih stranaka.
Jonathan Kennedy s Kraljevskog sveučilišta u Londonu, koji je sudjelovao u istraživanju, kaže da se, među ostalim, željelo dobiti odgovor na pitanje zašto tako mnogo ljudi danas ne vjeruje znanstvenim dokazima i činjenicama.
"Ovi podaci nam pokazuju da to, po svemu sudeći, nema veze sa stupnjem obrazovanja nego da je motivirano gnjevom i nepovjerenjem prema političkim i znanstveni elitama", kazao je.
