Dikasterij za nauk vjere, uz blagoslov pape Franje, dodijelio je Međugorju status Nihil Obstat što znači da se dopuštaju i potiču crkvena hodočašća i pobožnosti u tom svetištu!
Milijuni vjernika koji svake godine odlaze u Međugorje dobili su službeno zeleno svjetlo Svete Stolice za pobožnosti i hodočašća na mjesto navodnog Gospinog ukazanja u Bosni i Hercegovini, odnosno status Nihil Obstat.
Tekst koji je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, odobrio je papa Franjo 28. kolovoza. To nije priznanje "nadnaravnosti" ukazanja, niti je moglo biti: prijašnji Sveti ured je u svibnju odobrio nova razboritija pravila i u tim slučajevima Vatikan se više ne izjašnjava, može samo iznimno - papa.
No, od šest mogućih stupnjeva presude - od odobrenja do zabrane - Dikasterij za nauk vjere odabrao je najvišu, a to se nikako nije dalo.
'Kraljica mira'
Bilješka bivšeg Svetog oficija pod naslovom "Kraljica mira" daje "pozitivnu ocjenu većine međugorskih poruka", iako se ističe da to "ne implicira izjavu da one imaju izravno nadnaravno podrijetlo" i "kada se govori o "porukama" od Madone, to se uvijek mora shvatiti kao "navodne poruke". Upamtite da su vjernici, kada su suočeni s dopuštenjem za "duhovni događaj", "ovlašteni prikloniti mu se na razborit način", ali "nisu dužni vjerovati u njega". Ali prije svega prepoznaje "prisutnost Duha Svetoga za dobro naroda Božjega" u onome što se dogodilo počevši od 24. lipnja 1981., kada je šest tinejdžera izjavilo da je vidjelo "Gospu", na hrvatskom za "Gospu", za prvi put, stoji u Noti o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje.
Važno je odmah na početku razjasniti da zaključci ove Note ne podrazumijevaju prosudbu o moralnom životu navodnih vidjelaca. S druge strane, treba se prisjetiti da, kada se prepozna djelovanje Duha za dobro Naroda Božjega "usred" nekog duhovnog iskustva od svoga početka do danas, karizmatski darovi – koji bi mogli biti povezani s tim iskustvom – da bi mogli djelovati ne zahtijevaju nužno moralnu savršenost uključenih osoba.
Kako bismo razlučili događaje povezane s Međugorjem primarno uzimamo u obzir postojanje jasno provjerenih plodova i analizu navodnih marijanskih poruka. Neposredan učinak fenomena povezanih s Međugorjem bio je veliki i rastući broj štovatelja u cijelome svijetu i brojnih osoba koje onamo hodočaste iz najrazličitijih krajeva. Iako Gospa za sebe najčešće upotrebljava ime Majke, prema različitim nazivima (Majka Crkve, Majka Božja, Majka pravednih, Majka svetih, itd.), najoriginalniji naslov je "Kraljica Mira".
Putem nihil obstat o duhovnom događaju, vjernici su "ovlašteni da ga se pridržavaju na razborit način". Iako ovo ne podrazumijeva izjavu o nadnaravnom karakteru fenomena o kojem je riječ, i podsjećajući da vjernici nisu obvezni vjerovati u njega, nihil obstat upućuje da potonji mogu primiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život preko ovog duhovnog prijedloga i dopušta javno štovanje. Takva odluka je moguća ukoliko su se mogli zabilježiti mnogi pozitivni plodovi usred nekog duhovnog iskustva, a da se u Narodu Božjem nisu raširili negativni ili rizični učinci.
Procjena obilnih i raširenih plodova koji su tako lijepi i pozitivni ne podrazumijeva proglašenje navodnih nadnaravnih događaja autentičnima, već se samo ističe da "usred" ovog duhovnog fenomena Međugorja Duh Sveti plodonosno djeluje za dobro vjernika. Dakle, poziva se cijeniti i širiti pastoralnu vrijednost ovog duhovnog prijedloga.
Uvijek se mora koristiti izraz 'navodne' poruke
Osim toga, pozitivna procjena većine međugorskih poruka kao poučnih tekstova ne podrazumijeva proglašenje izravnog nadnaravnog porijekla. Posljedično, kada se spominju Gospine "poruke", to se mora uvijek razumjeti kao "navodne poruke".Elementi prikupljeni u ovoj Noti omogućuju prepoznati da su ispunjeni uvjeti da se nastavi s odlukom nihil obstat. Mostarsko-duvanjski biskup izdat će odgovarajući dekret. Apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, koji će nastaviti obnašati povjerene mu funkcije, morat će provjeriti da u svakoj publikaciji koja prikuplja poruke bude uključena ova Nota kao Uvod. On će potom sam razlučiti moguće buduće poruke ili prošle poruke koje još nisu objavljene i morat će odobriti njihovo možebitno objavljivanje, u svjetlu gore ponuđenih pojašnjenja. Isto tako, poduzet će mjere koje smatra potrebnima i vodit će pastoralno razlučivanje kao odgovor na nove situacije koje bi mogle nastati, obavještavajući ovaj Dikasterij.
Iako mogu postojati različita mišljenja o autentičnosti nekih činjenica ili o nekim vidovima ovog duhovnog iskustva, crkvene vlasti su u mjestima gdje je takvo iskustvo prisutno pozvane cijeniti „pastoralnu vrijednost” te također promicati „širenje ovog duhovnog prijedloga” (Norme, br. 17). Procjenjujući razborito što se događa na vlastitom teritoriju, u svakom slučaju, ovlast svakog dijecezanskog biskupa da o tome odlučuje ostaje nepromijenjena (usp. Norme, čl. 7, §3). Iako su pozitivni plodovi ovoga duhovnog fenomena naširoko rasprostranjeni po cijelome svijetu, to ne niječe da mogu postojati grupe ili osobe koje, koristeći neprimjereno ovaj duhovni fenomen, postupaju pogrešno. Dijecezanski biskupi, svaki u svojoj biskupiji, imaju slobodu i ovlast donositi razborite odluke koje smatraju potrebnima za dobro Naroda Božjega.
U svakom slučaju, neka se ljudi koji idu u Međugorje snažno usmjere na to da prihvate kako se na hodočašća ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, već radi susreta s Marijom, Kraljicom Mira i – vjerni ljubavi koju ona osjeća za svoga Sina – radi susreta s Kristom i kako bi ga slušali u meditaciji Riječi, sudjelovanjem u euharistiji i euharistijskom klanjanju, na način kako se to događa u mnogim svetištima diljem svijeta u kojima se s najrazličitijim naslovima časti Blažena Djevica Marija.
Cijeli dokument možete pročitati OVDJE.
Vatikan odlučuje o Međugorju
Vatikan je najavio da će danas službeno donijeti odluku o statusu Crkve prema Međugorju. To je bila jedina tema tiskovne konferencije koja je i nazvana "Duhovno iskustvo Međugorja" u dvorani pape Pija X.
Kardinal Víctor Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, predvodio je konferenciju za novinare. Fernándezu se pridružio monsinjor Armando Matteo, tajnik Dikasterija te Andrea Tornielli, ravnatelj Dikasterija za komunikaciju. Konferencija se prenosila uživo na YouTube kanalu Vatican Newsa.
Marijanska ukazanja u Međugorju počela su 24. lipnja 1981. Šestero djece tada je primilo Djevičine poruke, od kojih troje kaže da i dalje svakodnevno primaju poruke.
U siječnju 2014. tadašnja Kongregacija, sada Dikasterij, za nauk vjere zaključila je izvješće koje je zatražio papa Franjo, koji je u studenom 2013. izjavio da Djevica “nije šef pošte koji bi svaki dan slao poruke", ne spominjući posebno Međugorje. Sažimajući sadržaj izvješća, papa Franjo je 2017. godine naznačio da su početna ukazanja nešto što se mora nastaviti istraživati, dok u pogledu "pretpostavljenih trenutnih ukazanja, izvješće ima svoje dvojbe".
Papa je imenovao biskupa Henryka Hosera "posebnim izaslanikom" za Međugorje. Kada je 2021. umro, zamijenio ga je monsinjor Aldo Cavalli.
Od svibnja 2019. papa Franjo službeno je odobrio organizaciju hodočašća u Međugorje, upozoravajući da takva hodočašća trebaju izbjegavati “stvaranje zbrke ili nejasnoće s doktrinarnog aspekta”.
