U New Yorku je u tijeku sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će sudjelovati i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je u radnom posjetu SAD-u.
Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius i predsjednik MICT-a, tijela koje nasljeđuje Haški sud, Theodor Meron ocijenili su u srijedu na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku kako je ICTY ostavio snažno nasljeđe i ostvario svoju misiju progona pojedinaca odgovornih za ratne zločine.
'Ispunili smo svoju zadaću'
Na sjednici se raspravlja o radu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.
Kako se današnja sjednica odvija tjedan dana nakon presude šestorki i samoubojstva generala Slobodana Praljka u sudnici, predsjednik ICTY-a Carmel Agius osvrnuo se u svojem govoru i na taj događaj.
Agius je rekao da je sud ispunio svoje zadaće te da su one bile izazovne. Istaknuo je kako je uspostava ICTY-ja bio jedan od najponosnijih trenutaka međunarodne zajednice te da su trenuci na tom sudu zauvijek promijenili međunarodno pravosuđe.
'ICTY je više puta dokazao svoju otpornost i posvećenost pravdi', rekao je Agius i dodao da ICTY nije sudio zemljama i narodima, nego pojedincima.
'Iznimno nesretni događaj u sudnici'
Osvrćući se na samoubojstvo Slobodana Praljka, rekao je da nije dobro što tu situaciju neki pokušavaju iskoristiti.
'Prošli tjedan u sudnici došlo je do iznimno nesretnog događaja, a posebno zabrinjava što neki pokušavaju iskoristiti situaciju. Ponosan sam što mogu zatvoriti instituciju takvog kalibra kao što je ICTY', kaže Agius i dodaje da završetak rada tog suda ne znači da je posao završen te da još puno posla čeka nacionalne sudove.
Brammertz: 'Prioritet Tužiteljstva je uhićenje preostalih osam osoba'
Glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz obratio se Vijeću sigurnosti UN-a govoreći o aktivnostima ICTY-ja i MICT-a u Arushi i Hagu. Obraćajući se Vijeću sigurnosti, tužitelj Brammertz je rekao da je Tužiteljstvo MMKS-a i dalje usredotočeno na učinkovito rješavanje manjeg broja pretresnih i žalbenih predmeta preuzetih od MKSJ-a.
Dodao je i da je Tužiteljstvo u izvještajnom razdoblju počelo izvoditi dokaze u predmetu Stanišić i Simatović i nastavilo s radom u dva nedovršena žalbena predmeta: Šešelj i Karadžić.
Brammertz dodaje i kako je idući prioritet Tužiteljstva pronalazak i uhićenje preostalih osam osoba koje je MKSR optužio.
'Nastavljamo pružati pomoć nacionalnim pravosudnim organima u istragama i kaznenom progonu ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida počinjenih u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji', rekao je Brammertz.
Rekao je i da se Tužiteljstvo u radu usredotočilo na održavanje kontinuiteta nakon zatvaranja MKSJ i dodao da su se državni tužitelji za ratne zločine u Beogradu i Sarajevu obvezali na nastavak suradnje s Tužiteljstvom i njeno dalje jačanje. Zatim se osvrnuo na predstojeće zatvaranje MKSJ-a i rekao da je njegovim radom pravda preživjelih barem donekle zadovoljena.
Izostanak pomirenja u bivšoj Jugoslaviji
Dodao je i kako rezultati suda pokazuju da najodgovorniji za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mogu za ta kršenja odgovarati ukoliko vlada politika koja se za takvu odgovornost zalaže, a međunarodna zajednica zauzme jednoglasan stav.
Govoreći o izostanku pomirenja u bivšoj Jugoslaviji, tužitelj Brammertz je rekao da mnogi i dalje doživljavaju osuđene ratne zločince kao junake, dok se žrtve i preživjeli zanemaruju i odbacuju.
Brammertz smatra da previše ljudi sluša ratne zločince koji se kriju iza tvrdnji o zajedničkoj odgovornosti.
'Ratni zločinci uporno tvrde da se ne sudi njima nego njihovom narodu. Uporno tvrde da presuda o njihovoj krivici znači da je kriva cijela njihova zajednica', rekao je Brammertz i istaknuo da je ICTY uvijek inzistirao na načelu osobne kaznene odgovornosti.
'Te zločine nisu počinile države ili narodi već pojedinci, a ponajviše najviši politički i vojni čelnici. Da bih bio sasvim jasan o ovome: niti jedna zajednica nije odgovorna za djela tih ljudi', kaže Brammertz.
Haški sud donio je 22. studenog osuđujuću presudu vojnom vođi bosanskih Srba Ratku Mladiću, a 29. studenog šestorici vojnih i političkih čelnika Hrvata u BiH. Obje presude izazvala su žestoke reakcije u Srbiji i u Hrvatskoj u većinski srpskim i hrvatskim dijelovima BiH, a UN-ov sud proglašavan je nepravednim i političkim.
Dodao je da u regiji "još nema volje da se prihvati odgovornost za zločine i da se krene naprijed, posebno među političkim vodstvima".
"Nažalost, previše ljudi sluša ratne zločince koji se kriju iza kolektivne odgovornosti i tvrde da je cijeli narod kriv ako se njih proglasi krivim", rekao je tužitelj na sjednici posvećenoj radu ICTY-a koji se zatvara 31. prosinca.
Okrećući se budućnosti, tužitelj Brammertz je naglasio: 'Jasno je da se još mnogo toga mora učiniti. Mnoge žrtve iz svih zajednica i dalje čekaju pravdu.'
Brammertz je tijekom svog obraćanja spomenuo i posebno pozdravio predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, no zabunom ju je najavio kao predsjednicu Srbije. Ipak, brzo se ispravio.
"Politika SAD-a, EU-a i drugih država bila je odlučujuća: ako postoji jasna politička volja i ako međunarodna zajednica govori istim jezikom odgovorni za ratne zločine mogu biti dovedeni pred lice pravde", zaključio je Brammertz koji preuzima novu dužnost tužitelja Mehanizma međunarodnih kaznenih sudova, nasljednika ICTY-a.
Meron: 'Sud je bio prekretnica u međunarodnoj pravdi'
Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), tijela koje nasljeđuje ICTY, Theodor Meron kazao je kako je taj sud predstavljao "istinski iznimnu prekretnicu u međunarodnoj pravdi".
Podsjećajući da je osnivanje suda prije 24 godine bilo praćeno sumnjama od toga hoće li osigurati uhićenja do toga hoće li zaživjeti i osigurati da krivci odgovaraju, Meron je kazao kako je nadmašio i najoptimističnija očekivanja i ojačao same temelje međunarodnog humanitarnog prava.
Sud je pokazao da se i najkompliciraniji predmeti mogu voditi u skladu s najvišim standardima.
On je napomenuo da MICT vodi žalbeni postupak u predmetima Šešelj i Karadžić te ponovljeno suđenje u predmetu Stanišić i Simatović.
Pravomoćnu presudu u predmetu Šešelj najavio je za prvu polovicu 2018., a presudu Karadžić krajem 2019.
Grabar-Kitarović: 'Hrvatska podržava rad ICTY-ja i poštuje sve presude, čak i ako se s nekim dijelovima ne slaže'
U ime RH, Vijeću sigurnosti UN-a obraća se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, na sjednici o radu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.
'Hrvatska smatra da je ICTY predstavljao instrument koji osigurava odgovornost za ratne zločine protiv čovječnosti i genocida. Tribunal je demonstrirao da zločini neće biti nekažnjeni i da je međunarodna zajednica našla način na koji mora reagirati. Međunarodna je zajednica uspostavila tribunale i sud uzimajući u obzir najbolje prakse ICTY-ja', rekla je hrvatska predsjednica.
Izrazila je poštovanje svim žrtvama i sućut obiteljima svih koji su nestali.
'Moramo razlikovati pravni rad suda i političke konotacije. Ovdje govorim samo u ime Hrvatske. Dva oficira JNA su odgovorna za strašne zločine na Ovčari, gdje je pogubljeno više od 260 osoba. Jedan je zločinac umro u zatvoru, a drugi je pušten ranije', rekla je predsjednica.
'Grad Vukovar i njegovi stanovnici pretrpio je sudbinu neviđenu nakon Drugog svjetskog rata u Europi', rekla je Grabar Kitarović i istaknula da su pritom ubijena i djeca te da za to nitko nije osuđen.
'Podsjećam da je Ratko Mladić započeo svoj ratni put u Hrvatskoj, a nastavio u BiH', rekla je predsjednica i istaknula da se u presudi Mladiću ne spominje Škabrnja i njegovi drugi zločini u Hrvatskoj. Ipak, ističe da to ne umanjuje podršku Hrvatske radu ICTY-ja.
'Hrvatska potpuno podržava rad ICTY-ja i poštuje njegove sve presude, čak i ako se ponekad s nekim dijelovima ne slaže', kaže Grabar-Kitarović.
Istaknula je da je pravda u previše slučajeva došla prekasno, ili nije došla uopće.
'Glavni um ideje Velike Srbije, Slobodan Milošević izbjegao je konačnu presudu', kaže Grabar Kitarović. Istaknula je i da se sud nije bavio legitimitetom rata, već odgovornošću pojedinaca za svoje zločine.
Rekla je i da su sa svih strana počinjeni zločini te da nije lako to priznati i pomiriti se s tim da svi trebaju odslužiti kazne.
'Nije lako priznati da su vaši sunarodnjaci počinili zločine. Ipak, mi u Hrvatskoj to činimo.'
'Ipak, postoji razlika između individualne i kolektivne odgovornosti i krivnje', kaže Kolinda Grabar-Kitarović.
'Odbacujemo interpretacije u slučaju Prlić i drugi, da je hrvatsko vodstvo u to vrijeme bilo krivo. ICTY se suočavao s individualcima pred sudom. Važno je naglasiti da žalba iz 2016. ističe da nisu pronađeni eksplicitni dokazi o udruženom zločinačkom pothvatu. Potvrđeno je da Tribunal nije kompetentan i da dokazi ne potvrđuju odgovornost Hrvatske. Slučaj Prlić i drugi ne bi trebao biti pogrešno korišten za okrivljavanje Hrvatske za zločine. Apeliram na sve političare u BiH da misle na dobrobit svih entiteta i cijele BiH. Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima posebnu odgovornost za tamošnju stabilnost. Nastavit ćemo se zalagati za produktivan dijalog i utiranje puta BiH prema EU', kaže hrvatska predsjednica i ističe da je Hrvatska godinama primala izbjeglice iz BiH i brinula se za njih.
'Hrvatska i BiH bile su žrtve ratnih zločina koji su još uvijek nekažnjeni', rekla je predsjednica i dodala da je Hrvatska imala veliku ulogu u tome da se zločini iz Srebrenice ne ponove negdje drugdje.
'Mi ni na koji način ne govorimo o krivnju cijele Srbije, već o pojedincima kao što je Slobodan Milošević', istaknula je i dodala da se zatvaranjem Tribunala nada pomirenju svih nacija i ljudi u regiji. Dodaje i da sve žrtve zaslužuju pravdu i da će Hrvatska nastaviti raditi na tome, a da to očekuje i od drugih.
Srbija: 'Sud je selektivan'
Ministrica pravosuđa Srbije Nela Kuburović rekla je da postoje brojne kontroverze oko suradnje njezine zemlje s ICTY-jem, no da nije prepoznat trud te zemlje u suradnji sa sudom.
'Suđenja u Srbiji dokaz su naše spremnosti da kaznimo naše zločince. Također, izručili smo sve koje je Haški sud tražio. Od 46 osoba 45 ih je izručeno, a jedna osoba je prije toga počinila samoubojstvo', rekla je Kuburović.
Ipak, dodaje da je 70 posto osuđenih na haškom sudu srpske nacionalnosti te ističe da je sud selektivan jer su doživotne kazne dosuđene jedino Srbima.
Na kraju je izrazila poštovanje za sve žrtve u sukobima u bivšoj Jugoslaviji te rekla da je potrebna suradnja i međusobno razumijevanje, a za mir i stabilnost u regiji potreban je aktivan i otvoreni dijalog o boljoj suradnji i ekonomskom razvoju.
