Vlasti u BiH uporno ignoriraju presude državnog Ustavnog suda koje im se ne sviđaju i za to do sada nitko nije snosio nikakve posljedice unatoč odredbama kaznenog zakona koji za to predviđa kazne do pet godina zatvora, a s takvim pristupom BiH ne može računati na članstvo u EU, upozorili su u utorak iz ovog suda i Delegacije EU u Sarajevu.
"Značajan broj odluka, posebice onih koje se tiču zaštite ustavnosti te imaju pravne i političke posljedice ne provode se dugi niz godina", kazala je novinarima predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić.
Taj je sud uspostavljen na temelju Daytonskog sporazuma a čine ga po dva suca iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka te tri inozemna suca koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava.
Sudjelovanje inozemnih sudaca trebalo je imati ograničeni rok no uvjet za prestanak njihova mandata bilo je usvajanje novog zakona o Ustavnom sudu o čemu, kao i o brojnim drugim pitanjima, u BiH do danas nije bilo potrebne političke suglasnosti.
Upravo je to postalo izlikom vlastima Republike Srpske da ne priznaju i ne poštuju presude Ustavnog suda, posebice one koje se tiču ocjene ustavnosti odluka i zakona na entitetskim razinama.
Mjesto jednog srpskog suca u Ustavnom sudu upražnjeno je jer je raniji sudac umirovljen, a parlament RS pozvao je drugog suca iz reda tog naroda Zlatka Kneževića da podnese ostavku ne bi li na taj način blokirali rad suda.
Najžešću bitku s Ustavnim sudom BiH vlasti RS vode oko državne imovine odnosno vlasništva nad nekretninama inzistrajući da one moraju pripasti entitetima. Pravorijek Ustavnog suda BiH je da ta imovina pripada državi i da niže razine vlasti time ne mogu raspolagati sve dok se to ne uredi zakonom kojega bi donio državni parlament.
Prema preliminarnim podacima koje je novinarima predstavila Galić trenutačno je sporno najmanje 16 presuda o ustavnosti odluka i zakona od kojih pet nisu uopće provedene a u ostalim je slučajevima Ustavni sud intervenirao tako što je umjesto tijela vlasti sam stavio izvan snage sporne zakone i odluke.
Kazneni zakon BiH za neprovođenje presuda Ustavnog suda predviđa kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora no za ta kaznena djela još nitko nije ni optužen niti osuđen.
Galić je potvrdila kako je Ustavni sud do sada konstatirao 98 slučajeva neprovođenja njegovih odluka a 24 takva slučaja prijavljena su Tužiteljstvu BiH radi procesuiranja no do sada nitko nije pozvan na odgovornost a tužitelji tvrde kako nisu mogli utvrditi počinjenje kaznenog djela.
"O tome moramo ozbiljno razgovarati", kazala je Galić.
Šef Delegacije EU Johann Sattler kazao je kako je poštivanje presuda Ustavnog suda bilo i ostalo preduvjetom napretka ka europskim integracijama jer je to ujedno četvrti na popisu od 14 reformskih prioriteta koje je definirala Europska komisija.
Istaknuo je kako u svakom demokratskom društvu nepoštivanje presuda Ustavnog suda ima duboke posljedice jer praktično znači bezakonje.
"Ovo nije samo tehničko nego i pitanje koje ima duboke političke implikacije", kazao je Sattler.
