Na području Donje Gradine u BiH kod ušća rijeke Une u Savu je održana komemoracija u povodu 65. obljetnice proboja preživjelih zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac.
Komemoraciji kod spomen obilježja u Donjoj Gradini, nekada sastavnom dijelu jasenovačkog logorskog kompleksa, nazočili su predsjednik Srbije Boris Tadić, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović te najviši dužnosnici Republike Srpske predvođeni predsjednikom tog entiteta Rajkom Kuzmanovićem i predsjednikom entitetske vlade Miloradom Dodikom.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da narodi u regiji moraju pronaći snage zajedno živjeti u budućnosti kao dobri susjedi te pronaći odgovore za iskušenja koja ih očekuju, prenijeli su elektronički mediji u Srbiji u BiH.
"Usprkos strašnim žrtvama, moramo pronaći snage za pomirenje i to je poruka koju hoću da pošaljem danas iz Banjeluke, iz Republike Srpske (RS), to je poruka koju šaljem i iz Beograda, kao predsjednik Srbije", poručio je Tadić u izjavi novinarima.
Podsjetivši kako je proteklih dana s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem razgovarao o načinima da se ostvari kvalitetan iskorak u međudržavnim i međunacionalnim odnosima, Tadić je istaknuo da je takve razgovore moguće voditi i s bošnjačkom političkom elitom. Dodao je kako nedavno usvojena Deklaracija o osudi zločina u Srebrenici, kao i sve ostale odluke parlamenta Srbije, ne mogu ugroziti odnose Srbije i RS.
Premijer RS Milorad Dodik izjavio je kako je RS "jamac da se zločin nad Srbima u Bosni i Hercegovini više nikada neće ponoviti i da BiH mora priznati da je u Jasenovcu počinjen genocid" te da će RS zatražiti usvajanje rezolucija kojim bi se zločin u Jasenovcu i Donjoj Gradini jasno nazvao genocidom.
"Republika Srpska se ne može dovoditi u pitanje. Za nas je ona svetinja i bit će branjena kao takva, ali ona je sigurno utočište ne samo za Srbe, već za sve narode koji žele živjeti u njoj", poručio je Dodik.
U Donjoj Gradini Srbi su, kako je rekao, ubijani zato što su pravoslavci, a Jevreji i Romi zato što je to bio plan nacističke Njemačke.
Upozorio je kako se ti događaji ne smiju prepustiti zaboravu, jer upravo to što se dogodilo u BiH tijekom nedavnih ratova pokazuje da su se događaji iz Jasenovca zaboravili.
"Srpski narod nije zločinački i nijedan zločinac se ne smije skrivati iza srpskog naroda, ali i drugi narodi to moraju reći i zločince iz svojih redova ne smiju skrivati iza vlastitog naroda", poručio je Dodik.
Najavio je da će RS, uz partnere iz međunarodne zajednice, zatražiti usvajanje rezolucija kojim bi se zločin u Jasenovcu i Donjoj Gradini jasno nazvao genocidom.
U govoru kojega je ovom prigodom održao, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović je rekao da je jasenovački logor predstavljao dio politike tadašnje Nezavisne države Hrvatske (NDH) usmjerene na sustavno istrebljenje Srba, Židova, Roma i antifašista.
"Zbog svog genocidnog karaktera ovaj koncentracijski logor nalazi se u svim atlasima zločina, na svim kartama ljudskog stradanja i toponimima masovnih zvjerstava", kazao je Radmanović ističući kako je u interesu i hrvatskog i srpskog naroda utvrditi punu istinu o Jasenovcu. Zauzeo se za to da se u znak poštovanja prema nedužnim žrtvama dužnost sadašnjih generacija razvije kultura sjećanja na ta zbivanja.
"To je kultura koja traga za istinom a ne traži osvetu i ne potiče mržnju. Samo narod koji je uspio izbjeći kušnju da od vlastitog stradanja pravi politiku revanšizma ... može razviti osjećaj dostojanstvenog odnosa prema tragičnom usudu počinjenog zločina nad pripadnicima vlastitog naroda", istaknuo je Radmanović pozvavši Srbe da "potiču mir, oprost i pomirenje".
Radmanović je u govoru izbjegao spominjati broj žrtava no mediji u Republici Srpskoj su u izvještajima s komemoracije isticali kako je u Jasenovcu pogubljeno 700 tisuća zatočenih.
Na grobnom polju "Topole" vijence su položili srbijanski predsjednik Boris Tadić i ministar prosvjete Žarko Obradović, predsjednik RS Rajko Kuzmanović, predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić, premijer RS Milorad Dodik i ruski veleposlanik u BiH Aleksandar Bocan Harčenko.
Prethodni članak:
arti-201004090392006
