Izvanredno stanje zbog koronavirusa u Japanu bliži se kraju. U zemlji sa 126 milijuna stanovnika dnevno je tek desetak novozaraženih, a do toga je Japan stigao uglavnom izbjegavajući restriktivne mjere kakve je uvela većina zemalja.
U Japanu nije bilo nikakvih ograničenja kretanja, a tvrtke, restorani i frizerski saloni cijelo vrijeme bili su otvoreni. Nisu čak uvedene ni visokotehnološke aplikacije koje bi pratile kretanje ljudi. Japan nema čak ni centar za kontrolu bolesti, a dok se u drugim zemljama neprestano čulo: "Testirajte! Testirajte! Testirajte!" Japan je testirao na koronavirus samo 0,2 posto svoga stanovništva, ponajmanje među razvijenim zemljama, piše Bloomberg.
U prenapučenom Tokiju jednoznamenkasti broj zaraženih
Usprkos svoj toj "ležernosti" Japan je brzo uspio izravnati krivulju broja umrlih od Covida-19 znatno ispod 1000 i imao je najmanju smrtnost od svih zemalja skupine G7 - najrazvijenijih zemalja svijeta. U Tokiju, najvećem i najgušće naseljenom gradu, većinu dana tijekom trajanja epidemije broj zaraženih bio je jednoznamenkast.
I dok se sve više govori o drugom valu pandemije, Japan je u samo nekoliko tjedana ušao i izašao iz izvanrednog stanja pa će u ponedjeljak vjerojatno biti službeno proglašen kraj epidemije.
"Gledajući samo broj smrtnih slučajeva može se reći da je Japan bio uspješan", kaže za Bloomberg Mikihito Tanaka, profesor sa sveučilišta Waseda i član nacionalne savjetodavne skupine za borbu protiv koronavirusa.
"Ali čak ni stručnjaci ne znaju razlog", dodaje Tanaka.
Japanci kad govore izbacuju manje kapljica iz usta
U javnosti kruži popis 43 moguća razloga tomu: od kulture nošenja maski i poznato niske stope pretilosti stanovništva do relativno rane odluke o zatvaranju škola. Kao jedan od opskurnijih razloga tako niske stope zaraženosti i smrtnosti čak se navodi da Japanci, zbog načina na koji govore svoj jezik tijekom razgovora izbacuju manje kapljica iz usta u usporedbi s ljudima koji govore druge jezike.
Stručnjaci s kojima su razgovarali novinari Bloomberga također sugeriraju niz mogućih čimbenika koji su pridonijeli povoljnom ishodu epidemije, ali nijedan nije mogao ukazati na neki jedinstven paket mjera koje bi se mogao primijeniti i u drugim zemljama.
Smatra se da je presudna bila rana reakcija na zarazu. Dok je vlada bila izložena kritikama zbog svojih sporih reakcija, stručnjaci hvale ulogu japanskih "tragača" za osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženima nakon što su u siječnju otkriveni prvi slučajevi.
People walk in Osaka's Dotombori downtown area on May 22, 2020, wearing face masks amid continuing worries over the outbreak of the new coronavirus. (Kyodo) ==Kyodo, Image: 521478403, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Kyodo/Newscom / Newscom / Profimedia
Ključna uloga 'tragača za kontaktima'
Ta brza reakcija bila je ponajprije moguća zbog javnih zdravstvenih centara u kojima radi više od polovice od ukupno 50.000 medicinskih sestara s iskustvom u "traganju" za zaraženima. U normalnim vremenima te medicinske sestre na sličan način prate sezonske zaraze poput gripe.
"To je vrlo analogni sustav. Nije temeljen na aplikacijama poput onoga u Singapuru", objašnjava Kazuto Suzuki, profesor javne politike na Sveučilištu Hkakaido.
Dok zemlje poput SAD-a i Velike Britanije tek počinju zapošljavati i osposobljavati "tragače za kontaktima", Japan prati kretanje bolesti još od prvih otkrivenih slučajeva. Oni su fokusirani na takozvane klastere, odnosno zaraze s pojedinih lokacija poput noćnih klubova ili bolnica, kako bi zaraza bila zaustavljena prije nego što izmane kontroli.
"Mnogi ljudi kažu da u Japanu nemamo centre za kontrolu bolesti", kaže Yoko Tsukamoto, epidemiolog sa Sveučilišta za zdravstvene znanosti u Hokkaidu. "Ali, naši javni zdravstveni centri su svojevrsni centri za kontrolu bolesti", dodaje.
'Kao da tuđi automobil gori ispred vaše kuće'
Rani odgovor na epidemiju bio je potaknut jednim neobičnim događajem. Naime, japanska bitka s virusom privukla je međunarodnu pažnju svojom prilično kritiziranom reakcijom u slučaju kruzera Diamond Princess na kojemu je, dok se nalazio u luci u Yokohami, u veljači zabilježeno stotine slučajeva zaraze. To je iskustvo, kao i podaci o zarazi na kruzeru, bilo od neprocjenjive važnosti japanskim stručnjacima u vrijeme kada se virus proširio zemljom.
Brzina kojom se virus širio kruzerom utjecala je na svijest Japanaca da se isto može dogoditi u cijeloj zemlji.
"Za Japance je to bilo kao da tuđi automobil gori ispred vaše kuće", kaže prof. Tanaka. "Može se reći da je Japan imao stručno vođen pristup ovoj krizi, za razliku od drugih zemalja", dodao je.
Formula '3C' Umjesto socijalnog distanciranja
Japanski stručnjaci zaslužni su za posredovanje lako razumljive poruke o izbjegavanju onoga što se naziva 3 C - zatvoreni prostori (closed spaces), prepuni prostori (crowded spaces) i bliski kontakti (close-contacts).
"Socijalno distanciranje može uspjeti, ali ne pomaže stvarno u normalnom društvenom životu. Iako sličan, 3C je mnogo pragmatičniji pristup i vrlo učinkovit", ističe prof. Suzuki.
Shigeru Omi, bivši šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za zapadni Pacifik ističe, pak, da je zdravstvena svijest Japanaca bila možda i ključni čimbenik. Osim toga, u obzir se uzima i mogućnost da je soj virusa koji je priutan u Japanu različit i manje opasan od onih s kojima su se suočavale druge zemlje. U travnju je bolnica u Tokiju provela ispitivanja na nekolicini pacijenata bez Covida-19 i otkrila da ih je oko 7 posto pozitivno na koronavirus. To ukazuje na opasnost da asimptomatske osobe ili one s blagim simptomima mogu biti izvor novog vala epidemije.
"Ne možete reći da je samo reakcija Japana bila nevjerojatna", kaže Norio Sugaya, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Keio u Tokiju i član panela WHO-a koji savjetuje o pandemijskoj gripi. "Ako pogledate ostale azijske zemlje, sve su imale stopu smrtnosti koja je bila oko 1 naprama 100 u odnosu na zapadne zemlje."
A man climbs a wall at a bouldering gym, which resumed operation for the first time in a month and a half, in Osaka on May 23, 2020, two days after a coronavirus state of emergency was lifted in the western Japan prefecture, along with neighboring Hyogo and Kyoto prefectures. (Kyodo) ==Kyodo, Image: 521678638, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Kyodo/Newscom / Newscom / Profimedia
Veliki faktor rizika je najstarija populacija na svijetu
Iako je Japan možda izbjegao najgore zdravstvene ishode, labavo "zatvaranje" nije zaštitilo zemlju od ekonomskog utjecaja. Njegovo gospodarstvo i službeno je ušlo u recesiju u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a ekonomisti upozoravaju da će drugo tromjesečje biti najgore dosad.
Čak i kada se službeno ukine izvanredno stanje, vlasti upozoravaju da se život neće vratiti u normalu. Dogodi li se drugi val epidemije, mnogi smatraju da bi mogao biti smrtonosniji. Faktor rizika ondje je i dalje visok jer Japan u prosjeku ima najstariju populaciju na svijetu. Stoga se apelira da zemlja iskoristi vrijeme koje je sama sebi kupila pravovremnom reakcijom. Japanski dužnosnici u tom su smislu već počeli govoriti o fazi "suživota s virusom".
"Moramo pretpostaviti da bi drugi val mogao biti puno gori od prvog vala i pripremiti se za njega. Ako sljedeća eksplozija slučajeva bude gora, medicinski sustav će se raspasti", upozorava Yoshihito Niki, profesor infektologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Showa.
